Stručnjaci upozoravaju: Trumpove prijetnje Grenlandu moraju se shvatiti ozbiljno

Stručnjaci upozoravaju da se obnovljeni interes američkog predsjednika Donalda Trumpa za Grenland, nakon nedavne vojne intervencije u Venecueli, mora shvatiti kao ozbiljna prijetnja, imajući u vidu šire obrasce njegove vanjske politike.

Mark Kersten sa Univerziteta Fraser Valley u Kanadi, Rasmus Sinding Sondergaard, viši istraživač na Danskom institutu za međunarodne studije (DIIS), i Trita Parsi, potpredsjednik Instituta Quincy, razgovarali su za Anadolu agenciju o Trumpovim nedavnim izjavama u vezi sa Grenlandom.

Kersten smatra da je rizik od američkog napada na Grenland stvaran i da bi ga međunarodna zajednica trebala tretirati kao hitno pitanje.

On naglašava da Trumpov pristup međunarodnim odnosima djeluje kao izazov samim temeljima međunarodnog prava. Prema njegovim riječima, Trumpovo divljenje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu tokom aneksije Ukrajine, podrška izraelskim akcijama na Zapadnoj obali, kao i prijetnje aneksijom upućene Grenlandu, pa čak i Kanadi, ne bi se smjele posmatrati kao izolovani slučajevi, već kao međusobno povezani događaji.

Kersten smatra da Trump svaku slabost vidi kao priliku za eksploataciju i dominaciju, zbog čega je ključno da države odgovore jasnom i zajedničkom podrškom vladavini prava.

Unutrašnje podjele u Evropi

Sondergaard je izjavio da, iako u Kopenhagenu preovladava mišljenje da je vjerovatnoća američkog vojnog udara na Grenland i dalje niska, takva mogućnost se u slučaju Trumpa ne može u potpunosti isključiti, što situaciju čini posebno zabrinjavajućom.

Podsjetio je na poziv Evropske unije na poštivanje međunarodnog prava u slučaju Venecuele, ističući da je to bila minimalna očekivana reakcija. Također je ukazao na unutrašnje podjele među evropskim državama oko toga kako odgovoriti na upotrebu sile od strane Sjedinjenih Američkih Država bez jasnog pravnog opravdanja.

Posvećenost međunarodnom pravu

Parsi je kritikovao stav Evrope, tvrdeći da je većina evropskih država već napustila svoju posvećenost međunarodnom pravu, što je posebno vidljivo u njihovom pristupu krizi u Gazi. Ocijenio je da su, ne osuđujući u potpunosti tako očigledna kršenja, time zaokružili to udaljavanje, upozoravajući da bi se takav pasivan stav mogao na kraju obiti o glavu.

Smatra da bi, ukoliko Trump krene u pokušaje aneksije Grenlanda, mnoge zemlje Globalnog juga mogle odgovoriti Evropi istim retoričkim strategijama, tvrdeći da prate situaciju, ali izbjegavajući pravne rasprave.

Prema njegovom mišljenju, Evropa bi se tada suočila s posljedicama vlastite neaktivnosti.

Trump je više puta insistirao da bi Grenland trebao biti pod američkom kontrolom, nazivajući ga strateškom nužnošću i ključnim resursom za odbranu slobodnog svijeta. Njegove izjave izazvale su kritike i na Grenlandu i na međunarodnom planu.

U jednoj od svojih najnovijih izjava, Trump je Grenland opisao kao izuzetno stratešku lokaciju i tvrdio da je trenutno okružen ruskim i kineskim plovilima.

Kao odgovor, danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da Trumpove ponovljene izjave interesa za Grenland moraju biti shvaćene ozbiljno, pozivajući američkog predsjednika da “prestane s prijetnjama”.

Dodala je da bi eventualni američki vojni napad na drugu članicu NATO-a značio kraj svega, uključujući sigurnost koja postoji još od Drugog svjetskog rata.

Dan nakon američke vojne operacije u Venecueli u kojoj je u subotu zarobljen predsjednik Nicolas Maduro, Trump je ponovo pozvao na preuzimanje Grenlanda u interesu “nacionalne sigurnosti”.

“Potrebni su nam Grenland, sa stanovišta nacionalne sigurnosti, a Danska to neće moći osigurati”, rekao je Trump, odgovarajući na pitanje o mogućim američkim potezima prema Grenlandu.

Grenland je autonomna teritorija unutar Kraljevine Danske i više puta je odbacio prijedloge koji sugeriraju bilo kakav prijenos suvereniteta na Sjedinjene Američke Države.

Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen rekao je da žele održavati dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama putem odgovarajućih diplomatskih kanala.