U Srebrenici je održana značajna konferencija pod nazivom “Masakr na školskom igralištu u Srebrenici 12. aprila 1993: činjenice, odgovornost i kultura sjećanja”. Događaj su organizirali Memorijalni centar Srebrenica i Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.

Cilj skupa bio je očuvanje sjećanja, dokumentovanje činjenica i ukazivanje na nekažnjivost jednog od najtežih pojedinačnih zločina nad civilima tokom rata u Bosni i Hercegovini. Iako je general Philippe Morillon, komandant snaga UNPROFOR, obećao zaštitu Ujedinjenih nacija, 12. aprila 1993. artiljerijski napad na grad usmrtio je desetine civila na školskom igralištu, a mnogi su ranjeni. Za ovaj događaj još uvijek niko nije odgovarao.

Pozivi na odgovornost

Konferenciju su otvorili direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić i direktor Instituta Muamer Džananović. Suljagić je istakao širi značaj zločina i nedostatak pravde, naglašavajući da je događaj iz aprila 1993. u velikoj mjeri odredio tok budućih dešavanja, uključujući i uspostavljanje sigurnih zona od strane Vijeća sigurnosti UN-a.

“Međutim, umjesto da budu zaštićeni, svjedočili smo da su međunarodne snage razoružavale one koji su bili žrtve, a ne počinioce zločina. Danas, 33 godine kasnije, suočeni smo s činjenicom da za ovaj zločin još uvijek nema pravosudnog epiloga. Pozivamo nadležne institucije, prije svega Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, da konačno pristupe ovom pitanju s odgovornošću i integritetom koji žrtve zaslužuju,” rekao je Suljagić.

Najavio je i da će Memorijalni centar, u saradnji s Institutom, pokrenuti sveobuhvatan naučno-istraživački projekt radi utvrđivanja svih činjenica o zločinu po najvišim akademskim standardima.

Važnost činjenica i konteksta

Džananović je istakao važnost institucionalne saradnje i kontinuiranog rada zasnovanog na provjerenim podacima, dokumentima i svjedočenjima. Posebno je ukazao na kontekst pada okolnih enklava, dolaska izbjeglica u Srebrenicu i činjenicu da se zločin dogodio neposredno prije proglašenja grada sigurnom zonom.

Istaknuo je da izostanak sudskog epiloga predstavlja ne samo pravni, već i ozbiljan društveni izazov koji ostavlja prostor za negiranje i relativizaciju istorije.

Program konferencije uključivao je prikaz video-svjedočenja preživjelih i dva panela. Prvi panel posvećen iskustvima preživjelih i članova porodica žrtava održali su Hasan Hasanović, Ilijaz Pilav i Hajrudin Mešić. Drugi panel, koji je okupio istraživače i stručnjake, analizirao je historijski, pravni i društveni kontekst zločina.

Zaključeno je da je neophodan nastavak sistematskog rada na dokumentovanju, jačanju kulture sjećanja i suprotstavljanju revizionizmu, kako bi se takvi zločini trajno upamtili i adekvatno razumjeli. Memorijalni centar Srebrenica nastavit će s aktivnostima usmjerenim na očuvanje istine i izgradnju odgovornog odnosa prema prošlosti.