Sjedeći način života kao tihi ubica

Zamislite bolest koja polako slabi srce, usporava metabolizam, opterećuje zglobove i povećava rizik od prerane smrti – a da toga niste ni svjesni. Upravo takav učinak ima sjedeći način života, koji pogađa gotovo svakog modernog čovjeka.

Stručnjaci objašnjavaju da višesatno sjedenje uvodi tijelo u stanje biološke pasivnosti.

“Metabolizam usporava, mišići slabe, cirkulacija pati, a hormon sreće opada. Sve to povećava rizik od debljanja, insulinske rezistencije, ugrušaka i bolesti srca, dok istovremeno negativno utiče i na mentalno zdravlje.”

Prema istraživanjima, više od šest sati sjedenja dnevno povećava rizik od prerane smrti za gotovo 20 posto – čak i ako kasnije odete na trening.

Zašto rekreacija jednom sedmično nije dovoljna?

Jedan od najčešćih mitova je da se višednevno sjedenje može “izbrisati” jednim odlaskom u teretanu. Međutim, tijelo reagira na ukupan broj pokreta tokom dana, a ne na povremeni intenzivan trening. Zdravlje se zato čuva malim, ali redovnim aktivnostima.

Male promjene, veliki učinak

• Mikro-pauze – ustanite, prošetajte ili se istegnite više puta dnevno.

• Aktivan transport – za kraće relacije birajte hodanje ili bicikl.

• Stojeći rad – koristite povišene stolove ili dio dana radite stojeći.

• Mobilnost 10 minuta – kratke vježbe disanja, istezanja i stabilizacije štite kičmu i zglobove.

Trening kao lijek

Najefikasniji način borbe protiv sjedećeg načina života jesu treninzi snage i pokretljivosti, uz kardio-aktivnosti. Mišići su metabolički aktivno tkivo koje štiti organizam, usporava starenje, smanjuje bolove i sprječava metaboličke poremećaje.

Sjedeći život može biti tihi ubica, ali redovno kretanje, čak i u malim dozama, donosi ogromnu zaštitu i dugoročne koristi za zdravlje.