Sir je bogat izvor kalcijuma, kalijuma i bioaktivnih peptida, posebno u fermentisanim mliječnim proizvodima, što ga čini vrijednom namirnicom za zdravlje kostiju. Međutim, pitanje kako njegova svakodnevna konzumacija utiče na zdravlje srca i krvni pritisak i dalje izaziva debate među nutricionistima i kardiolozima.

Kratkoročni i dugoročni efekti

Prema dijetetičarki Jess Ribka, u većini slučajeva konzumiranje sira nema trenutni uticaj na krvni pritisak. Kardiološkinja dr. Joy Gelbman potvrđuje da dostupni podaci ne pokazuju značajan dugoročni efekat na pritisak, ističući da postoji ograničen broj podataka o akutnim efektima. Ipak, svi stručnjaci se slažu oko jednog kritičnog izuzetka: visoko prerađenih sireva.

Zašto su prerađeni sirevi problem?

Dr. Gelbman naglašava da je glavni razlog visok sadržaj natrijuma u ultra-prerađenim sirevima. Namirnice bogate natrijumom mogu uticati na krvni pritisak, kako neposredno nakon konzumacije, tako i dugoročno ako se redovno unose. Kardiolog dr. Randy Gold objašnjava mehanizam: “Sirevi sa visokim sadržajem natrijuma mogu povećati krvni pritisak. Kada unesemo veće količine natrijuma, tijelo zadržava vodu u krvnim sudovima kako bi ga razblažilo, čime se povećava ukupna zapremina krvi i dolazi do porasta krvnog pritiska”.

To ne znači da sir treba potpuno izbaciti iz ishrane, već da je ključ umjerenost i pažljiv izbor. Dr. Gold preporučuje sireve sa nižim sadržajem natrijuma, poput švajcarskog sira, svježe mocarele i rikote, dok fetu, parmezan i visoko prerađene sireve treba konzumirati rjeđe. Dijetetičarka Abby Sharp savjetuje da se sir koristi kao dodatak ukusu, a ne kao glavna namirnica: “Narendajte sir vrlo sitno i birajte intenzivnije, aromatične vrste kako bi i mala količina bila dovoljna”.