Savjetnik Bijele kuće Peter Navarro iznio je kontroverznu analizu prema kojoj je geopolitički rizik povezan s Iranom desetljećima umjetno podizao globalne cijene sirove nafte. U izvještaju koji je pripremio Ured za trgovinu i proizvodnu politiku, navodi se da su napetosti s Teheranom dodavale “premijum” od 5 do 15 dolara po barelu, zbog straha od napada na kritične tranzitne rute poput Hormuškog tjesnaca.

Dugoročni ekonomski uticaj

Prema procjenama izvještaja, iranski rizici su historijski podizali cijene nafte za 7 do 21 posto iznad osnovnih vrijednosti, što je svake godine smanjivalo globalnu proizvodnju za 0,1 do 0,4 posto. Navodi se da bi kumulativni ekonomski uticaj u posljednjih 25 godina mogao premašiti 10 biliona dolara, što je otprilike kombinirani godišnji output Njemačke i Japana. “U tom scenariju, cijene nafte bi se vjerovatno vratile ka ravnotežnim nivoima i potencijalno se stabilizirale znatno ispod 60 dolara po barelu pod sadašnjim uslovima ponude”, stoji u dokumentu.

Skepticizam stručnjaka

Zaključci izvještaja naišli su na skepticizam među specijalistima za energetska tržišta. Ed Hirs, energetski ekonomista sa Univerziteta u Houstonu, izrazio je sumnju u tvrdnju da bi cijene pale ispod 60 dolara ako iranski rizici nestanu. On ističe istraživanja Federalnih rezervi koja pokazuju da američkim proizvođačima nafte treba otprilike 70 dolara po barelu da bi bili na nuli. “Pitanje je šta će koštati postizanje tih ciljeva”, rekao je Hirs, dodajući da se troškovi vojnog sukoba često zanemaruju.

Napadi SAD i Izraela na Iran već su potresli globalna energetska tržišta, podižući cijene nafte i goriva za američke potrošače. Ovaj skok prijeti da zakomplicira domaću ekonomsku agendu predsjednika Donalda Trumpa i mogao bi opteretiti izglede Republikanske stranke na predstojećim izborima.