Samit NATO-a u Hagu: Članice pristaju na 5% BDP-a za vojna izdvajanja

Lideri NATO-a dogovorili su se na samitu u Hagu o velikom povećanju izdvajanja za odbranu, što je potez prilagođen američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Očekuje se da će samit usvojiti viši cilj izdvajanja za odbranu od 5% BDP-a, kao odgovor na Trumpov zahtjev i evropske strahove da “Rusija predstavlja sve veću prijetnju” njihovoj bezbjednosti nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Rutteova potvrda i Trumpov “uspjeh”

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte priznao je da evropske zemlje i Kanada teško pronalaze dodatna sredstva, ali je naglasio da je to neophodno.

“Postoji apsolutna uvjerenost među mojim kolegama za stolom da, s obzirom na ovu prijetnju iz Rusije i međunarodnu bezbjednosnu situaciju, nema alternative”, rekao je Rutte novinarima.

Neočekivan “uvod” u samit bila je prepiska sa Rutteom koju je objavio Trump. U toj prepisci, generalni sekretar NATO-a potvrdio je da su se sve članice saveza složile oko ciljeva izdvajanja za odbranu od pet posto, nazvavši to “velikim uspjehom” Donalda Trumpa.

“Nije bilo lako, ali smo ih sve uspjeli potpisati za pet posto!”, napisao je Rutte Trumpu, dodajući da je to “nešto što nijedan američki predsjednik decenijama nije mogao učiniti”.

Govoreći za medije prije otvaranja samita, Trump je umanjio zabrinutost u vezi sa svojom posvećenošću međusobnoj odbrani među saveznicima, kako je definisana članom 5 Povelje NATO-a, rekavši: “Uz njih smo u potpunosti.” Ipak, tokom puta ka samitu, Trump je izjavio da postoje “brojne definicije” tog člana.

Novi cilj izdvajanja i izuzeci

Novi cilj izdvajanja – koji bi se trebao postići u narednih 10 godina – predstavlja skok vrijedan stotine milijardi dolara godišnje u odnosu na trenutni cilj od 2% BDP-a, iako će se mjeriti na drugačiji način. Zemlje bi trošile 3,5% BDP-a na osnovnu odbranu (trupe i oružje) i 1,5% na šire mjere povezane sa odbranom (sajber bezbjednost, zaštita naftovoda i prilagođavanje puteva i mostova za transport teških vojnih vozila).

Svi članovi NATO-a podržali su izjavu kojom se potvrđuje ovaj cilj, iako je Španija izjavila da ne mora da ga ispuni i da svoje obaveze može ispuniti sa znatno manjim izdvajanjima. Rutte se nije složio s tim, ali je prihvatio diplomatski kompromis sa španskim premijerom Pedrom Sanchezom u okviru svojih napora da Trumpu omogući diplomatsku pobjedu i obezbijedi da samit protekne bez problema.

Narušeno jedinstvo i ruske optužbe

Predsjednik Finske Aleksandar Stub, čija zemlja graniči sa Rusijom i pridružila se NATO-u prije dvije godine, rekao je da se Alijansa razvija.

“Mislim da svjedočimo rađanju novog NATO-a, što znači ravnotežniji NATO i NATO koji ima više evropske odgovornosti”, rekao je novinarima.

Međutim, mađarski premijer Viktor Orban narušio je utisak o jedinstvu kada je rekao novinarima da NATO nema šta da traži u Ukrajini i da Rusija nije dovoljno jaka da predstavlja pravu prijetnju NATO-u.

Kremlj je optužio NATO da ide putem nekontrolisane militarizacije i da prikazuje Rusiju kao “đavola iz pakla” kako bi opravdao veliko povećanje vojnih izdvajanja.