Rumunjska i Bugarska u hitnim mjerama za zaštitu rafinerija od američkih sankcija
Podijeli vijest
Hitne mjere zbog sankcija
Dvije zemlje članice Evropske unije suočene su s ozbiljnom energetskom krizom uslijed nadolazećih američkih sankcija koje će pogoditi ruske naftne kompanije. Restriktivne mjere Sjedinjenih Država protiv kompanija Lukoil i Rosneft, koje stupaju na snagu 21. novembra, izazvale su hitne reakcije u Bukureštu i Sofiji.
Bugarski odgovor
Bugarski parlament donio je u petak novi zakonski okvir koji vladi daje ovlaštenja za imenovanje posebnog upravitelja za rafineriju Burgas u vlasništvu Lukoila. Ove mjere omogućavaju državi preuzimanje operativne kontrole, odobravanje prodaje, pa čak i mogućnost nacionalizacije ako situacija to zahtijeva. Istovremeno, bugarska vlada istražuje mogućnost dobijanja izuzeća od sankcija.
Rumunjske pripreme
S druge strane, Rumunija još uvijek nije donijela konačnu odluku u vezi sa rafinerijom Petrotel, također u vlasništvu Lukoila. Prema riječima anonimnog visokog državnog službenika, Bukurešt razmatra traženje odgode za primjenu sankcija dok priprema adekvatan odgovor. Nacionalizacija se smatra krajnjom opcijom, kako je naglasio.
Rumunjski ministar energetike Bogdan-Gruia Ivan izjavio je za medije da je njegova zemlja operativno spremna za bilo koji razvoj događaja. Vladin plan ima za cilj očuvanje ekonomske aktivnosti u zemlji, uz istovremeno zaustavljanje finansijskih tokova ka Ruskoj Federaciji.
Širi uticaj na EU
Problemi sa ruskim rafinerijama pogodili su i druge zemlje članice Evropske unije. Njemačka je dobila šestomjesečno izuzeće za rafineriju Schwedt koju kontrolira Rosneft, a koja je pod vladinom upravom od 2022. godine. Mađarski premijer Viktor Orbán otputovao je u Washington kako bi pokušao osigurati izuzeće od sankcija za uvoz ruske nafte putem cjevovoda za svoju zemlju i Slovačku.
Ove sankcije dolaze u vrijeme kada američki predsjednik Donald Trump pokazuje sve veće nezadovoljstvo zbog zastaja u pregovorima o prekidu vatre u Ukrajini. Istovremeno, Evropska unija intenzivira svoje napore da okonča preostalu energetsku zavisnost od Moskve.
Posljedice prestanka rada
Potpuno gašenje rafinerija imalo bi različite efekte na ove dvije zemlje. Prema analitičaru Martinu Vladimirovu iz Centra za proučavanje demokracije, Bugarska bi ostala bez zaliha goriva do kraja godine jer rafinerija u ruskom vlasništvu pokriva čak 80 posto potreba zemlje za gorivom.
S druge strane, rumunjska rafinerija opskrbljuje oko 20 posto domaćeg tržišta, što bi u slučaju prestanka rada dovelo do blagog povećanja cijena tokom nekoliko mjeseci dok se ne pronađu alternativni izvori snabdijevanja. Međutim, prekid rada bi posebno pogodio izvoz goriva u susjednu Moldaviju, što bi Rusiji dalo dodatnu propagandnu prednost, kako ističe analitičarka Ana Otilia Nuțu iz Expert Foruma.
Moldavska vlada je već predstavila prijedlog za kupovinu imovine Lukoila u svojoj zemlji i zatražila od SAD odgodu primjene sankcija.
Izazovi u pronalaženju kupaca
Pronalaženje novih vlasnika za ove rafinerije predstavlja značajan izazov. Iako su obje rafinerije dobro poslovno vođene, potencijalni kupci suočavaju se s brojnim preprekama uključujući pravne rizike povezane sa sankcijama, visoke troškove osiguranja i potrebu za kontinuiranim ulaganjima u modernizaciju.
Prema procjenama, bugarska rafinerija vrijedi oko 1,5 milijardi dolara, dok je rumunjski objekt manje atraktivan zbog niskog prometa i potrebe za velikim ulaganjima. Dodatni problem predstavlja i mogućnost pravnih sporova, posebno nakon što je bugarski parlament donio zakon o zapljeni rafinerije u rekordnom roku od samo 30 sekundi.
Kao što ističe litavski ministar energetike Žygimantas Vaičiūnas, Evropska komisija treba aktivno sudjelovati u procesu pronalaženja kupaca i ima ovlaštenja nadzora nad takvim transakcijama kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe.
