Republikanski predstavnik Randy Fine je 12. januara u američkom Kongresu predstavio zakon kojim se nastoji odobriti aneksija Grenlanda i dodijeliti teritoriji status države, usred prijetnji Bijele kuće da će preuzeti ovu autonomnu dansku teritoriju.

“Grenland nije daleka ispostava koju možemo ignorisati – to je vitalna imovina nacionalne sigurnosti”, rekao je Fine u saopštenju za javnost. “Ko god kontroliše Grenland, kontroliše ključne arktičke brodske rute i sigurnosnu arhitekturu koja štiti Sjedinjene Američke Države. Amerika ne može prepustiti tu budućnost u ruke režima koji preziru naše vrijednosti i nastoje potkopati našu sigurnost.”

Američki predsjednik Donald Trump je 9. januara izjavio da je američko preuzimanje Grenlanda neophodno kako bi se spriječilo da Rusija ili Kina prve zauzmu tu teritoriju, dodajući da će “učiniti nešto s Grenlandom, htjeli oni to ili ne”.

Danska premijerka Mette Frederiksen je 11. januara opisala prijetnje kao “sudbonosni trenutak” za Kopenhagen, jer bi se ministri vanjskih poslova Danske i Grenlanda trebali sastati sa američkim državnim sekretarom Marcom Rubiom u Washingtonu 14. januara.

“Ono što je u pitanju je veće od onoga što se može vidjeti okom, jer ako ono što doživljavamo od Amerikanaca jeste da oni zapravo okreću leđa zapadnom savezu, da okreću leđa našoj NATO saradnji prijeteći savezniku, što nismo doživjeli prije”, rekla je Frederiksen.

Nakon američkog napada na Venezuelu 3. januara, Trump je oživio svoje ekspanzionističke ambicije na Grenlandu, uprkos zabrinutosti saveznika.

EU komesar za odbranu Andrius Kubilius je 12. januara izjavio za Reuters da bi američko vojno preuzimanje Grenlanda “bio kraj NATO-a” i da bi naštetilo transatlantskim odnosima.

Lokacija Grenlanda čini ga strateški važnim za pristup arktičkoj regiji, jer topljenje leda otvara potencijalne brodske rute, ogromno mineralno bogatstvo i sumnjiva nalazišta fosilnih goriva. Na ostrvu živi preko 56.000 stanovnika i već se nalazi američka vojna baza na sjeverozapadu.