Zarada Rusije od izvoza fosilnih goriva dosegla je 7,7 milijardi eura u samo dvije sedmice nakon što su američko-izraelski napadi pokrenuli rat u Iranu. Sukob je izazvao nagli skok globalnih cijena nafte, što je dovelo do neočekivanog povećanja prihoda Moskve i potaknulo Sjedinjene Američke Države na privremeno ublažavanje sankcija.

Porast cijena i zarada

Podaci Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) pokazuju da je ruska dnevna zarada od nafte porasla na oko 372 miliona eura u prvoj polovini marta, što je za 14 posto više nego u februaru. Ukupno, izvoz nafte, plina i uglja donio je Rusiji 513 miliona eura dnevno. Glavni pokretač ovog rasta je skok cijene sirove nafte Brent iznad 119 dolara po barelu, nakon što je sukob na Bliskom istoku ugrozio ključne pomorske puteve za isporuku energenata.

Reakcija SAD i podjele

Kako bi se suprotstavila daljem rastu cijena, američko Ministarstvo finansija izdalo je 30-dnevno izuzeće od sankcija za kupovinu ruske nafte koja je već na moru. Ministar finansija Scott Bessent objasnio je na platformi X da je ova “usko usmjerena, kratkoročna mjera” neophodna za stabilnost tržišta. Međutim, evropski lideri, poput predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, ostaju čvrsti u namjeri da održe stroge sankcije, uprkos prijetnji energetske krize. Jedini glas za suspendovanje sankcija u EU došao je od mađarskog premijera Viktora Orbana.

Istraživanje pokazuje da su Indija i Kina, koje zajedno čine tri četvrtine ruskih prihoda od nafte, nastavile sa intenzivnim kupovinama. Samo je Indija u prvoj polovini marta kupila ruska goriva u vrijednosti od 1,3 milijarde eura. Iako je Evropska unija dramatično smanjila uvoz ruske energije od 2022. godine, i dalje svakodnevno troši oko 50 miliona eura na ruski plin isporučen cjevovodima koji su izuzeti od sankcija.