Energetska kriza izazvana sukobom na Bliskom istoku direktno je pogodila cijene goriva u zemljama Zapadnog Balkana, pri čemu Bosna i Hercegovina bilježi najizraženiji rast. Dok se vlade u regiji trude ublažiti posljedice kroz različite mehanizme kontrole, građani se suočavaju sa sve većim troškovima.

BiH vodi po poskupljenju

Prema analizi prosječnih maloprodajnih cijena, BiH je zabilježila najveći skok. Cijena benzina porasla je sa 1,2 na 1,35 eura po litri, dok je dizel poskupio sa 1,25 na čak 1,7 eura. Nedostatak značajnijih državnih mjera za kontrolu cijena navodi se kao jedan od ključnih razloga za ovako visok rast.

Mjere u susjedstvu

Srbija je, za razliku od BiH, uspjela održati relativnu stabilnost cijena zahvaljujući državnom ograničenju cijena i oslobađanju od akciza. Vlada je donijela uredbu kojom se cijene derivata drže pod kontrolom do 23. juna, a maloprodajne cijene se i dalje određuju na osnovu fiksne marže. U Sloveniji i Hrvatskoj zabilježen je blagi rast, ali su vlasti reagovale smanjenjem akciza i drugim fiskalnim olakšicama kako bi spriječile veći šok. Crna Gora i Kosovo također bilježe umjeren porast, uz uvedene mehanizme za ograničavanje maksimalnih cijena.

Glavni uzrok krize je ratni sukob na Bliskom istoku, koji je poremetio globalne lance snabdijevanja i podigao cijene sirove nafte. Zatvaranje strateški važnog Hormuškog moreuza dodatno je zakompliciralo situaciju. Ovaj rast cijena goriva ima kaskadni efekat na cijene u svim drugim sektorima, što predstavlja dodatni pritisak na već osjetljive ekonomije cijele regije.