Rak i Alzheimer: Rijetka veza i neobična zaštita

Neočekivana veza

Znanstvenici su već desetljećima svjedoci neobičnog fenomena: rak i Alzheimerova bolest rijetko se javljaju kod iste osobe. Ova zapažanja su pokrenula teorije o mogućoj zaštitnoj ulozi jedne bolesti u odnosu na drugu. Nova istraživanja, provedena na miševima, nude molekularno objašnjenje ove medicinske zagonetke. Čini se da protein, koji proizvode stanice raka, prodire u mozak, gdje doprinosi razgradnji nakupina pogrešno savijenih proteina, često povezanih s Alzheimerovom bolešću, kako prenosi časopis .

Studija, čiji je razvoj trajao 15 godina, objavljena je 22. januara u časopisu Cell. Rezultati bi mogli biti ključni za razvoj novih lijekova za liječenje Alzheimerove bolesti. “Oni imaju dio slagalice”, ističe Donald Weaver, neurolog i hemičar sa Istraživačkog instituta Krembil na Univerzitetu u Torontu u Kanadi, koji nije bio uključen u istraživanje. “To nikako nije cijela slika, ali je zanimljiv dio.”

Dugi put do odgovora

Zagonetka je intrigirala Weavera od samih početaka njegove medicinske edukacije. Stariji patolog je jednom prilikom primijetio: “Ako vidite nekoga s Alzheimerovom bolešću, nikada nije imao rak.” Ova opaska se urezala u njegovo sjećanje tokom godina dok je dijagnosticirao hiljade pacijenata s Alzheimerovom bolešću. “Ne mogu se sjetiti niti jedne osobe koja je imala rak”, kaže on.

Epidemiološki podaci ne prikazuju tako jasnu sliku, ali meta-analiza iz 2020. godine, koja je analizirala podatke više od 9,6 miliona ljudi, otkrila je da je dijagnoza raka povezana s 11% smanjenom učestalošću Alzheimerove bolesti. Povezanost je bilo teško razjasniti zbog različitih vanjskih faktora koje istraživači moraju uzeti u obzir.

Na primjer, ljudi mogu umrijeti od raka prije nego što dožive dob za razvoj simptoma Alzheimerove bolesti. Također, neke terapije za rak mogu uzrokovati kognitivne poteškoće koje bi mogle prikriti dijagnozu Alzheimera.

Ipak, s vremenom se prikupilo dovoljno podataka da uvjere Youminga Lua, neurologa sa Sveučilišta znanosti i tehnologije Huazhong u Wuhanu u Kini, da detaljnije istraži biologiju koja stoji iza ovog trenda.

Ključni protein

Istraživači u Luovom laboratoriju proveli su šest godina tražeći najbolji način za modeliranje oba stanja kod miševa. Tim je odlučio presaditi tri različite vrste ljudskih tumora – pluća, prostate i debelog crijeva – u mišje modele Alzheimerove bolesti. Miševi s rakom nisu razvili moždane plakove karakteristične za Alzheimerovu bolest, navodi Lu. “Tada smo se zapitali, ‘zašto’?”

Istraživači su zatim pretraživali proteine koje su izlučivale te stanice raka, tražeći one koji mogu proći zaštitnu, takozvanu krvno-moždanu barijeru kako bi ušli u mozak. Ova potraga, koja je trajala više od šest godina, suzila je popis na jedan protein nazvan cistatin C.