Pume u Patagoniji mijenjaju ponašanje zbog lova na pingvine

Povratak puma i promjena ekosistema

Novo istraživanje otkriva da su se pume u Patagoniji počele hraniti pingvinima, što je dovelo do iznenađujućih promjena u njihovom ponašanju. Pume su se ponovo naselile u argentinskom nacionalnom parku koji je dom koloniji pingvina, i ubrzo su počele da ih love. Sada, nova studija objavljena u časopisu Proceedings of the Royal Society B, otkriva da ove inače samotnjačke mačke sada češće tolerišu jedna drugu nego što se očekivalo.

Ovi nalazi ukazuju na to da ponovno naseljavanje divljih životinja može imati neočekivane posljedice.

Kako kaže koautor studije, Mitchell Serota, ekolog iz Duke Farms u New Jerseyju: “Obnova divljih životinja u današnjim izmijenjenim pejzažima ne vraća jednostavno ekosisteme u prošlost. Može stvoriti potpuno nove interakcije koje preoblikuju ponašanje i populacije životinja na neočekivane načine.”

U 20. vijeku, uzgajivači ovaca u Patagoniji su istjerali pume iz te regije. Nakon što je 2004. godine osnovan Nacionalni park Monte Leon, pume su se počele vraćati. Međutim, u odsustvu puma, druge vrste su se prilagodile smanjenom pritisku lova. Na primjer, grupa Magellanovih pingvina (Spheniscus magellanicus), koji su obično bili ograničeni na ostrva u blizini obale, uspostavila je koloniju za razmnožavanje na kopnu, koja se sastojala od oko 40.000 parova.

Ubrzo nakon osnivanja parka, istraživači su počeli primjećivati ostatke pingvina u izmetu puma. Pume su iskoristile promjene u ekosistemu.

Istraživanje ponašanja puma

Serota, koji je sproveo istraživanje dok je bio doktorant na Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyju, kaže: “Mislili smo da to radi samo par jedinki. Ali kada smo stigli tamo, primijetili smo mnoštvo detekcija puma u blizini kolonije pingvina.”

U novoj studiji, istraživači su koristili kamere da procijene koliko puma živi u blizini kolonije pingvina, na potezu plaže dugom 2 kilometra unutar nacionalnog parka. Također su pratili 14 puma pomoću GPS ogrlica i istraživali mjesta ubijenih pingvina tokom nekoliko sezona između 2019. i 2023. godine. Devet puma koje su pratili su lovile pingvine, dok pet nije.

Studija je pokazala da pume koje su jele pingvine imaju veće varijacije u svojim rasponima iz sezone u sezonu. Ove pume su se držale blizu kolonije pingvina kada su ptice bile u nacionalnom parku tokom sezone parenja, ali su se kretale dvostruko dalje kada su se ptice selile na more tokom ljeta.

Uticaj na interakcije među pumama

Pume koje jedu pingvine također su češće komunicirale jedna s drugom od puma koje su se oslanjale na drugi plijen. Istraživači su zabilježili 254 susreta između bilo koje dvije pume koje su jele pingvine, i samo četiri susreta između puma gdje nijedna nije jela pingvine. Većina susreta između puma dogodila se unutar jednog kilometra od kolonije pingvina.

Ova razlika sugeriše da pume koje jedu pingvine bolje tolerišu druge pume od onih koje se oslanjaju na drugi plijen, vjerovatno zato što se ne moraju toliko takmičiti za obilnu hranu. Zapravo, istraživači su otkrili da je gustoća puma unutar parka više nego dvostruko veća od najveće prethodno zabilježene koncentracije u Argentini. Obično su odrasle pume samotnjačke i uspostavljaju velike raspone kako bi osigurale dovoljno plijena za sebe i svoje mlade.

Juan Ignacio Zanon Martinez, populacijski ekolog pri Argentinskom nacionalnom savjetu za naučna i tehnička istraživanja (CONICET), koji nije bio uključen u studiju, napisao je u e-mailu za Live Science: “Razumijevanje kako se veliki mesožderi ponašaju kada se vrate u ekosisteme pogođene ljudima je od suštinskog značaja za planiranje očuvanja, jer omogućava menadžerima da dizajniraju strategije upravljanja koje se zasnivaju na tome kako ekosistemi zapravo funkcionišu danas, a ne na tome kako pretpostavljamo da bi trebali funkcionisati na osnovu prošlosti.”