Promjena kursa nakon poraza: EU preispituje klimatsku diplomatiju nakon teškog samita COP30

Evropska unija razmatra novi pristup u svojim diplomatskim naporima na polju klimatskih promjena, nakon teškog samita Ujedinjenih nacija prošle godine na kojem je imala poteškoća da okupi podršku za brže i ambicioznije djelovanje u smanjenju emisija koje zagrijavaju planetu. To pokazuje interni dokument EU koji je dostupan novinarima.

Pregovori na događaju COP30 u Brazilu u novembru, posvećeni načinima suočavanja sa klimatskim promjenama, pretrpjeli su geopolitički udarac ranije u godini kada je predsjednik SAD-a Donald Trump povukao najveću svjetsku ekonomiju iz pregovora.

Samit je završio sporazumom o utrostručenju finansiranja za siromašnije nacije kako bi se prilagodile klimatskim promjenama, ali bez novih globalnih obaveza za smanjenje upotrebe fosilnih goriva ili brže smanjenje emisija – uslovi koji su naveli zemlje EU da razmišljaju o napuštanju pregovora u posljednjim satima razgovora.

Izolacija i novi pristup

Unija od 27 zemalja sada procjenjuje kako da ojača svoju strategiju za buduće pregovore koristeći svoju trgovinsku, finansijsku i razvojnu moć u klimatskim pregovorima, pokazuje dokument. Ministri za klimu EU razmotrit će ove ideje na sastanku na Kipru u petak.

“EU je nailazila na sve veće poteškoće u okupijanju međunarodne podrške za pretvaranje svoje visoke razine ambicija u konkretne ishode pregovora,” stoji u dokumentu, pozivajući se na pokušaje Unije da osigura jači sporazum o smanjenju emisija.

Dokument navodi da su promjenjive geopolitičke dinamike doprinijele “osjećaju da je (EU) bila u velikoj mjeri izolirana u završnim fazama pregovora” na COP30.

EU, zajedno sa klimatski ranjivim ostrvskim državama i nekim latinoameričkim zemljama, gurala je da se u sporazumu COP30 požabavi pitanjem fosilnih goriva – prijedlog koji su blokirale zemlje uključujući najvećeg izvoznika nafte, Saudijsku Arabiju.

Međutim, EU se također suočila s kritikama siromašnijih nacija zbog odupiranja povećanju klimatskog finansiranja sve do kasno u pregovorima.

Andre Correa do Lago, brazilski predsjedavajući COP30, rekao je da procjene zemalja o tome koliko je samit bio uspješan odražavaju različite prioritete u načinu na koji se bore protiv klimatskih promjena.

“Riječ ‘ambicija’ ne pripada rječniku koji postoji samo u EU. Kada kažete ‘ambicija’ u EU, to je ublažavanje. Kada kažete ‘ambicija’ u Indiji, to je finansiranje. Kada kažete ambicija u drugim zemljama, to je tehnologija,” rekao je on za novinare.

Trgovina kao alat

Dokument EU sugerira da je neuspjeh u korištenju njenih trgovinskih i razvojnih alata “ograničio sposobnost EU da ojača svoje pozicije i oblikuje podsticaje u pregovaračkim sobama i šire”.

Portparol Kipra, koji obavlja rotirajuće predsjedništvo EU i sastavio je dokument, potvrdio je rasprave o ulozi bloka u međunarodnim klimatskim pregovorima.

“Naš cilj je da zadržimo zamah i nastavimo razmišljati o ovoj važnoj stvari, s ciljem jačanja efikasnosti pregovora COP31,” rekao je portparol.

Mnogi trgovinski sporazumi EU uključuju podsticaje za klimu i niskougljičnu energiju. Sporazum o slobodnoj trgovini EU-Indija prošlog mjeseca uključivao je 500 miliona evra podrške za pomoć Indiji u smanjenju emisija.

“Nalazimo se u novoj eri koja je više transakciona,” rekao je jedan diplomat EU, dodajući da su neke vlade također željele jasniju liniju EU o tome kada odbaciti buduće sporazume COP koje smatra previše slabim.

EU se bori da održi podršku za ambicioznu klimatsku akciju među sopstvenim državama članicama, a prošle godine je dogovorila novi klimatski cilj samo nekoliko dana prije početka COP30, zbog neslaganja između vlada o tome koliko ambiciozan treba da bude.