Poljska gradi protudronski zid od dvije milijarde eura na istoku
Podijeli vijest
Operativnost i struktura sistema
Prema riječima zamjenika ministra odbrane Cezaresa Tomčika, prvi elementi novog protudronskog sistema biće operativni za otprilike šest mjeseci, a potpuna realizacija planirana je u roku od dvije godine. Tomčik je za The Guardian u Varšavi objasnio da će se novi sistemi protuzračne odbrane integrisati u stariju liniju zaštite. Sistem će činiti višeslojna odbrana koja uključuje mitraljeze, topove, rakete i sisteme za ometanje dronova. „Dio toga namijenjen je isključivo za ekstremne ili ratne uslove. Na primjer, višecijevni mitraljezi su teški za upotrebu u mirnodopskim okolnostima, jer sve što poleti mora i pasti“, rekao je.
Kontekst i finansiranje
Inicijativa za jačanje granične odbrane uslijedila je nakon što je više od deset sumnjivih ruskih dronova u septembru ušlo u poljski zračni prostor, što je dovelo do zatvaranja aerodroma i aktiviranja borbenih aviona. Ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski je tada ocjenio da su ti napadi bez municije bili ruski pokušaj testiranja reakcija bez eskalacije u rat. Kao odgovor, Poljska je ubrzala planove za fortifikaciju istočnih granica. Tomčik je naveo da će projektat koštati više od dvije milijarde eura, a da će se većinom finansirati iz evropskih sredstava kroz program zajmova SAFE (Security Action for Europe), uz manji doprinos nacionalnog budžeta.
Širi sigurnosni okvir i upozorenja
Osim „protudronskog zida“, Poljska provodi i projektat „Istočni štit“ duž granica sa Bjelorusijom i ruskom eksklavom Kalinjingrad, s ciljem sprječavanja potencijalne invazije. U svakoj pograničnoj općini biće izgrađeni logistički centri za brzo raspoređivanje opreme. Tomčik je istakao da se Evropa trenutno ne suočava s klasičnim ratom, već s provokacijama i sabotažama, ali je upozorio da bi ruska pobjeda u Ukrajini mogla usmjeriti Kremlj prema Evropi. Poljska je već povećala izdvajanja za odbranu na 4,7 posto BDP-a. „Danas Ukrajina troši oko 40 posto svog BDP-a na rat. Svako ko se pita koliki procenat mi trebamo izdvajati za vojsku treba da se zapita da li je bolje povećati potrošnju s, recimo, dva na tri ili 3,5 posto – ili kasnije dopustiti da ona poraste s dva na čak 40 posto“, rekao je Tomčik. O komentarima o ruskim ambicijama prema Poljskoj, Tomčik je ukazao na istoriju ruske agresije u istočnoj Evropi. „Kao u Orwellovoj ‘1984’, poruke o tome ko je neprijatelj mogu se brzo promijeniti“, rekao je. „Ta osvajanja prvenstveno služe kao politički alat za održavanje vlasti – ponavljajući motiv u ruskoj istoriji. Vlast mora pokazati da je snažna, da raspolaže moćnom vojskom i da se niko ne usuđuje da je izazove. U tom smislu, vanjski rat postaje unutrašnji instrument u Rusiji“.
