Bosna i Hercegovina ostaje jedina zemlja u Evropi u kojoj poljoprivrednici nemaju pristup subvencionisanom takozvanom plavom dizelu. U vrijeme rekordnih cijena goriva i repromaterijala, sve je izraženija zabrinutost za obim zasijanih površina i buduće robne rezerve hrane.

Rast troškova sjetve

Obični i plavi dizel su identični po sastavu, a razlikuju se samo po boji i poreznom tretmanu. Plavi dizel, oslobođen PDV-a, predstavlja ključnu olakšicu za poljoprivrednike u kriznim situacijama. Međutim, u BiH cijena litre dizela već je prešla tri konvertibilne marke, što je trenutno sjetvu učinilo znatno skupljom.

“Govorimo o mineralnim gnojivima kojih već nedostaje na tržištu, a koja su od 30 do 40 posto skuplja. Tako da je sjetva trenutno skoro 50 posto skuplja nego prošle godine”, izjavio je predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine Nedžad Bićo.

Zahtjevi prema institucijama

Bićo je naveo da su zahtjeve za plavi dizel slali nadležnim institucijama. Odgovor iz robnih rezervi Federacije BiH bio je da oni ne mogu intervenisati u korist poljoprivrede jer gorivo prvenstveno služi za bolnice, vatrogasce i policiju.

“Rezerva se koristi u slučaju elementarnih nepogoda, prekida snabdijevanja, problema u saobraćaju ili zatvaranja granica. Tada Vlada Federacije BiH odlučuje kada, kome i na koji način se mogu koristiti te rezerve”, objasnio je predsjednik Uprave Terminala Federacije BiH Damir Kreso.

Kritike i ekonomski stavovi

Ovakvo obrazloženje ne prihvataju predstavnici poljoprivrednika, koji ističu da se prošle godine ipak izdvojilo gotovo četiri miliona litara nafte za žetvu. Ekonomski stručnjaci slažu se da je uvođenje plavog dizela apsolutni minimum koji vlasti trebaju osigurati.

“Naše vlade imaju maćehinski odnos prema poljoprivredi. Mi još uvijek nemamo koncept plavog dizela. To je model koji imaju gotovo sve razvijene zemlje jer omogućava smanjenje ulaznih troškova i stabilizaciju cijena hrane”, rekao je profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Aziz Šunje.

“Ne postoje nikakvi ekonomski razlozi da se ta mjera ne uvede. Bez pomoći i subvencija poljoprivredni proizvođači teško mogu opstati”, istakao je profesor istog fakulteta Adnan Rovčanin.

Različite mjere podrške

Za razliku od Federacije, u Republici Srpskoj postoji mjera podrške u obliku tzv. regresiranog dizela, odnosno subvencije od pola marke po litri. Poljoprivreda, kao potencijalno ključna grana privrede BiH, zahtijeva snažnije vladine mjere podrške. Trenutni rast cijena repromaterijala direktno će uticati na cijene konačnih poljoprivrednih proizvoda.