Bosna i Hercegovina ostaje jedina zemlja u Evropi u kojoj poljoprivrednici nemaju pristup subvencioniranom takozvanom plavom dizelu. U vrijeme rekordnog rasta cijena goriva i repromaterijala, sve je izraženija zabrinutost oko obima sjetve i budućih zaliha hrane.

Obični i plavi dizel identični su po sastavu, a razlikuju se samo po boji i poreznom tretmanu. Plavi dizel, oslobođen poreza, predstavlja ključnu mjeru podrške poljoprivrednicima širom kontinenta. U BiH, međutim, cijena litre dizela već je prešla prag od tri konvertibilne marke, što direktno opterećuje troškove sjetve koja je u punom jeku.

Alarmantni troškovi i nedostatak podrške

“Govorimo o mineralnim gnojivima kojih već nedostaje na tržištu, a koja su od 30 do 40 posto skuplja. Tako da je sjetva trenutno skoro 50 posto skuplja nego prošle godine”, izjavio je predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine Nedžad Bićo.

Zahtjeve za uvođenje plavog dizela, kazuje Bićo, slali su institucijama. Odgovor iz robnih rezervi Federacije BiH bio je da one ne mogu intervenisati u korist poljoprivrede, jer se gorivo iz rezervi primarno koristi za bolnice, vatrogasce i policiju.

“Rezerva se koristi u slučaju elementarnih nepogoda, prekida snabdijevanja, problema u željezničkom ili drumskom saobraćaju, odrona na putevima ili zatvaranja granica. Tada Vlada Federacije Bosne i Hercegovine odlučuje kada, kome i na koji način se mogu koristiti te rezerve”, objasnio je predsjednik Uprave Terminala Federacije Bosne i Hercegovine Damir Kreso.

Stručnjaci upozoravaju, vlasti ne djeluju

Ovakvo obrazloženje ne prihvataju poljoprivrednici, koji ističu da je prošle godine za žetvu ipak bilo moguće izdvojiti gotovo četiri miliona litara nafte. Ekonomski stručnjaci slažu se da je uvođenje plavog dizela apsolutni minimum koji vlasti moraju osigurati.

“Naše vlade imaju maćehinski odnos prema poljoprivredi. Mi još uvijek nemamo koncept plavog dizela. To je model koji imaju gotovo sve razvijene zemlje, jer omogućava poljoprivrednicima da kupuju jeftinije naftne derivate, smanjuju ulazne troškove i time stabilizuju cijene hrane”, rekao je profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Aziz Šunje.

“Ne postoje nikakvi ekonomski razlozi da se ta mjera ne uvede. Bez pomoći i subvencija poljoprivredni proizvođači teško mogu opstati”, istakao je profesor istog fakulteta Adnan Rovčanin.

Za razliku od Federacije BiH, u Republici Srpskoj postoji mjera podrške u obliku tzv. regresiranog dizela, odnosno subvencije od pola marke po litri. Eksperti naglašavaju da poljoprivreda, uz adekvatnu državnu podršku, ima potencijal da postane jedna od ključnih grana privrede. Međutim, poskupljenje repromaterijala za sjetvu najavljuje i rast cijena konačnih poljoprivrednih proizvoda, što dodatno opterećuje domaćinstva.