Bosna i Hercegovina ponovo se suočava sa ozbiljnom prijetnjom finansijske izolacije i mogućim povratkom na sivu listu međunarodnog tijela Moneyval. Glavni razlog je dugotrajna politička blokada i neusvajanje Zakona o upravljanju nelegalno stečenom imovinom, što državu ostavlja ranjivom na korupciju, pranje novca i organizirani kriminal. Bez jedinstvenog registra stvarnih vlasnika i efikasne kontrole novčanih tokova, BiH ne ispunjava međunarodne standarde.

Tužilaštvo BiH ističe da su rezultati u borbi protiv kriminala vidljivi, ali da nedostaje sistem za upravljanje oduzetom imovinom. “U prošloj godini predložili smo trajno oduzimanje imovinske koristi u predmetima organiziranog kriminala u iznosu od 29 miliona maraka”, izjavio je glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić. Iako se imovina oduzima, država nema jedinstveni sistem za njeno upravljanje, već se koriste ad hoc rješenja različitih institucija bez centralne evidencije.

Blokade iz Republike Srpske

Iako entiteti imaju svoje zakone i agencije za upravljanje oduzetom imovinom, pokušaji da se isti model primijeni na državnom nivou nailaze na otpor. Direktor Agencije za upravljanje oduzetom imovinom Federacije BiH Emir Bašić ukazao je da usvajanje zakona blokiraju kolege iz Ministarstva pravde RS-a. “Ne prihvataju da je imovina koju Sud Bosne i Hercegovine trajno oduzme u krivičnim postupcima trajno vlasništvo Bosne i Hercegovine”, rekao je Bašić.

Direktorica Agencije za upravljanje oduzetom imovinom RS-a Svjetlana Kusić potvrdila je drugačiji stav tog entiteta. “Prijedlog je da sva imovina bude vlasništvo entiteta i Brčko distrikta”, izjavila je Kusić.

Ko upravlja imovinom?

Za Republiku Srpsku, koncept državne imovine je nepostojeća kategorija, što dovodi do blokade zakona. Kao kompromisno rješenje nudi se osnivanje Ureda pri Ministarstvu pravde BiH umjesto agencije, što bi podrazumijevalo koordinaciju umjesto jedinstvenog sistema. Profesor Eldan Mujanović s Fakulteta za kriminalistiku u Sarajevu upozorio je na opasnost takvog pristupa. “Na mala vrata uvodi se princip da entitetske institucije servisiraju državne institucije. Time se postavlja odnos u kojem entiteti imaju supremaciju nad državnim institucijama”, rekao je Mujanović.

Rizik od sankcija

Dva suprotstavljena koncepta – jačanje državnih institucija nasuprot osporavanju njihovih nadležnosti – dovode do iznova negiranja nadležnosti Suda BiH. Zastupnici RS-a traže brisanje člana nacrta zakona koji predviđa kazne do 200.000 KM za nepoštivanje naredbi Suda BiH. Također smatraju neprihvatljivim da sredstva od oduzete imovine idu u državnu kasu.

Uslijed izostanka političkog dogovora, milioni maraka ostaju bez kontrole, pretvaraju se u propalu vrijednost i izlažu BiH riziku sankcija sive liste Moneyvala, umjesto da budu iskorišteni za opće dobro.