Suđenje Dragoljubu Kunarcu za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Foče u julu 1992. godine otpočelo je čitanjem optužnice i uvodnim izlaganjem Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

Prema optužnici, Kunarac je u svojstvu komandira specijalne jedinice Vojske Republike Srpske “Žaga”, zajedno sa drugim pripadnicima, učestvovao u progonom civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti. Tereti ga se za ubistvo najmanje šest osoba, mučenje i nanošenje teške fizičke i psihičke patnje zarobljenim civilima, kao i za deportaciju.

Dogadaji 28. jula 1992.

Tužiteljstvo navodi da je Kunarac sa pripadnicima svoje jedinice 28. jula 1992. ujutro iz sela Kobilja Ravan krenuo prema selu Luke, gdje je nezakonito lišio slobode nekoliko civila bošnjačke nacionalnosti. “Nakon zarobljavanja uspjeli su pobjeći neki civili. Preostale civile nezakonito lišene slobode poveli su prema selu Falovići,” navodi se u optužnici koju je pročitala tužiteljica Remzija Smailagić.

Na mostu preko rijeke Ćehotine, optuženi i pripadnici jedinice su zarobljenicima vezali ruke žicom i bacili ih u rijeku, usljed čega su se dvije osobe utopile. Istog dana, u drugim zaseocima u Foči, ubijeno je nekoliko zarobljenika, dok je nekoliko civila uspjelo pobjeći u okolne šume.

Zarobljavanje i mučenje

Preostale zarobljenike su tukli po glavi i tijelu, a Kunarac je sa još jednim vojnikom ubio jednog civila. Potom su zapalili kuće, a preostale zarobljene civile odveli su u selo gdje je Kunarac sredstvima vojne veze obezbijedio dolazak vojnog kamiona. Civilne zarobljenike su potrpali na kamion i odvezli pred sjedište jedinice u Foči, gdje su ih uveli, ispitivali i tukli.

Dvije osobe su tom prilikom zadobile teške tjelesne povrede. Nakon ispitivanja, odvedene su u Kazneno-popravni dom Foča, odakle je jedna osoba odvedena i ubijena, dok je druga razmijenjena.

Tužiteljica Smailagić je u uvodnoj riječi izjavila da će kroz subjektivne i objektivne dokaze dokazati da je optuženi vršio progon civilnog bošnjačkog stanovništva, u okviru kojeg je učestvovao u ubistvima, mučenju i deportaciji. “Dokazat ćemo ulogu Kunarca koja je ostala u kulturi sjećanja svih svjedoka,” rekla je.

Odbrana je iskoristila zakonsko pravo da ne iznosi uvodnu riječ u ovoj fazi postupka. Na dijelu suđenja koji se ticao medicinskog stanja optuženog, javnost je bila isključena.

Prije početka glavnog ročišta, održana je statusna konferencija na kojoj je dogovorena efikasnost i dinamika suđenja. Tužiteljstvo je najavilo saslušanje 31 svjedoka, čitanje iskaza 14 preminulih svjedoka i predlaganje 203 materijalna dokaza, za šta će im trebati 51,5 sati.

Dragoljub Kunarac je već ranije od strane Haškog tribunala osuđen na 28 godina zatvora za više silovanja i porobljavanje dvije žene. Sudsko vijeće će naknadno donijeti odluku o terminu nastavka suđenja.