Količina toplote koju Zemlja zadržava dostigla je rekordne razine u 2025. godini, a posljedice takvog zagrijavanja mogu trajati hiljadama godina, upozorila je UN. Svih 11 najtoplijih godina ikada zabilježenih dogodilo se između 2015. i 2025. godine, potvrdila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u svom godišnjem izvještaju o stanju globalne klime.

Prošla godina bila je druga ili treća najtoplija u historiji, sa oko 1,43 stepena Celzijusa iznad prosjeka iz perioda 1850-1900. “Globalna klima je u stanju hitnosti. Planeta Zemlja se gura izvan svojih granica. Svaki ključni klimatski pokazatelj bljesti crveno”, rekao je glavni sekretar UN-a Antonio Guterres.

Narušena energetska ravnoteža

Po prvi put, WMO-ov klimatski izvještaj uključuje energetsku neravnotežu planete: stopu po kojoj energija ulazi i izlazi iz Zemljinog sistema. U stabilnoj klimi, dolazna energija od Sunca je približno jednaka količini odlazne energije. Međutim, povećanje koncentracije gasova staklene bašte koji zadržavaju toplotu – ugljen-dioksida, metana i azot-oksida – “do njihove najviše razine u najmanje 800.000 godina” je “narušilo ovu ravnotežu”.

“Zemljina energetska neravnoteža se povećala od početka opservacijskog zapisa 1960. godine, posebno u posljednjih 20 godina. Dostigla je novi vrhunac u 2025.”

Rekordna toplina okeana

Šefica WMO-a Celeste Saulo istakla je da su naučni napredci poboljšali razumijevanje energetske neravnoteže i njenih implikacija na klimu. “Ljudske aktivnosti sve više remete prirodnu ravnotežu i mi ćemo živjeti s ovim posljedicama stotinama i hiljadama godina”, rekla je.

Više od 91 posto viška toplote pohranjuje se u okeanu. “Sadržaj toplote okeana dostigao je novi rekordni nivo u 2025. godini, a stopa njegovog zagrijavanja se više nego udvostručila od perioda 1960-2005 do 2005-2025.” Zagrijavanje okeana ima dalekosežne posljedice, uključujući degradaciju morskih ekosistema, gubitak biodiverziteta i smanjenje okeanskog ugljeničnog ponora.

Antarktički i Grenlandski ledeni pokrivači izgubili su značajnu masu, dok je prosječna godišnja površina arktičkog morskog leda u 2025. bila najniža ili druga najniža ikada zabilježena u satelitskoj eri. Globalna srednja nivo mora bila je prošle godine oko 11 centimetara viša nego kada su satelitski altimetrijski zapisi počeli 1993. godine. Zagrijavanje okeana i porast nivoa mora predviđeni su da će se nastaviti vijekovima.