Unatoč uvriježenom mišljenju, pravo na najnižu penziju u Federaciji Bosne i Hercegovine od 666 konvertibilnih maraka nije univerzalno pravo svih penzionera. Iako se u javnosti često govori o ovom iznosu kao zagarantovanom minimumu, u praksi mnogi ostvaruju znatno niže mjesečne isplate, a razlika leži u detaljima koje malo ko razumije.

Obračunata penzija vs. budžetska doplata

Penzija koju pojedinac stvarno zaradi na osnovu radnog staža i uplaćenih doprinosa može biti znatno niža od propisanog minimuma, na primjer svega 380 KM. Federacija BiH u određenim slučajevima doplaćuje razliku do iznosa od 666 KM, međutim, ta doplata nije automatska i ima karakter socijalne korekcije koja se finansira iz entitetskog budžeta.

Presudan uslov: prebivalište u Federaciji

Pravo na doplatu do najniže penzije direktno je vezano za prebivalište u Federaciji BiH. Penzioner koji je pravo na penziju ostvario u Federaciji, ali ima prijavljeno prebivalište u Republici Srpskoj ili živi izvan Bosne i Hercegovine, ostaje bez ove budžetske pomoći. U tom slučaju, isplaćuje mu se samo iznos koji je stvarno obračunat prema njegovom radnom stažu i uplatama.

Drugim riječima, ako je nečija penzija obračunata na 380 KM, a nema prebivalište u Federaciji, neće primati 666 KM, već samo tih 380 KM. Ovakvo rješenje proizlazi iz načina na koji je sistem postavljen, gdje entitet finansira doplatu za svoje rezidente, dok se osnovna, zarađena penzija isplaćuje bez obzira na mjesto stanovanja.

Ova situacija dovodi do čestih nesporazuma u javnosti, gdje se o “najnižoj penziji” govori kao o univerzalnom pravu, iako je u stvarnosti riječ o kombinaciji zarađenog iznosa i budžetske doplate koja strogo zavisi od mjesta prebivališta penzionera.