Pad uvoza električnih vozila u BiH, hibridi sve popularniji

Bosna i Hercegovina bilježi opadajući trend uvoza električnih automobila tokom 2025. godine, dok se istovremeno značajno povećava interes za hibridna vozila, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH.

Statistički podaci o uvozu

U periodu od januara do oktobra 2025. godine, u zemlju je uneseno 161 električno vozilo u ukupnoj vrijednosti od 7,64 miliona konvertibilnih maraka, uz naplaćene carine od 1,40 miliona maraka. Ovaj broj predstavlja pad u odnosu na isti period prethodne godine, kada je uvezeno 194 električna automobila vrijednosti 9,01 milion maraka.

Kroz cijelu 2024. godinu zabilježen je uvoz od 230 električnih vozila sa ukupnom vrijednošću od 11,73 miliona maraka i carinskim nametima od 2,15 miliona maraka.

Najskuplji modeli na tržištu

Među najvrjednijim električnim modelima uvezenim do oktobra 2025. godine ističu se Volvo EX90 Twin, procijenjen na 237.590 maraka, i Lucid Air Grand Touring vrijedan 220.469 maraka. U petoricu najskupljih uvrštene su i tri varijante Porsche Taycan 4S modela, čije se cijene kreću između 180.000 i 200.000 maraka.

U prethodnoj godini, najveću vrijednost imao je Mercedes Benz EQS 58, procijenjen na 226.217 maraka, dok su ostala četiri mjesta u rang-listi pripala različitim izvedbama Porsche Taycan 4S sa cijenama od 190.000 do 203.000 maraka.

Rast popularnosti hibridnih vozila

Suprotan trend zabilježen je kod hibridnih vozila, gdje je u prvih deset mjeseci 2025. godine u BiH uvezeno 3.014 hibridnih automobila ukupne vrijednosti 173,49 miliona maraka, uz naplaćene carine od 37,61 milion maraka. Od tog broja, 1.618 vozila bila su nova, dok je 1.396 bilo polovno.

U poređenju sa istim periodom 2024. godine, kada je uvezeno 1.810 hibridnih vozila vrijednosti 96,89 miliona maraka, evidentan je značajan porast kako u količini, tako i u ukupnoj vrijednosti uvoza.

Stručno mišljenje iz trgovinskog sektora

Ivica Nikšić, predstavnik kompanije “Guma M”, istakao je da potražnja za hibridnim vozilima znatno nadmašuje interes za električnim automobilima. Prema njegovim riječima, glavni razlozi za ovakvo stanje uključuju povoljnije cijene hibrida, nedovoljno razvijenu infrastrukturu za punjenje električnih vozila, kao i odsustvo državnih podsticaja za ovakvu vrstu vozila.

“Za razliku od zemalja Evropske unije i okruženja, kod nas ne postoje državni poticaji za električna vozila, koji su bili dostupni samo tokom 2022. godine i to za ograničen broj vozila godišnje,” objasnio je Nikšić.

Tržišni udjeli i registracije

Prema podacima agencije IDDEEA, u prvih deset mjeseci ove godine u Bosni i Hercegovini registrirano je 74 nova električna vozila, što čini 0,67 posto ukupnog tržišta novih putničkih i lakih dostavnih vozila. S druge strane, hibridna vozila čine 21,28 posto tržišta sa 2.364 registrirana automobila.

Nikšić je istaknuo prednosti električnih vozila, uklljučujući niže troškove održavanja jer nema potrebe za izmjenom ulja, filtera i remenova, te ekonomičniju vožnju u odnosu na vozila sa klasičnim motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem.

Budući izazovi i perspektive

Kao glavne prepreke široj primjeni električnih vozila, Nikšić navodi još uvijek nedovoljno usavršenu tehnologiju baterija, čija trajnost i dugovječnost predstavljaju značajnu zabrinutost potrošača. Ipak, istaknuo je da većina proizvođača sada nudi izdašne garancije na baterije, poput Renaulta i Nissana koji garantuju osam godina.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije potvrdilo je da u 2025. godini ne postoje programi podsticaja za kupovinu električnih vozila, niti za pravne osobe niti za pojedince, budući da Budžet Federacije Bosne i Hercegovine za ovu godinu nije predvidio sredstva za ovu namjenu.