Pad cijena nafte u svijetu: Hoće li se to odraziti na bh. pumpe?
Podijeli vijest
Kretanje cijena goriva u Bosni i Hercegovini
U Bosni i Hercegovini se u posljednje vrijeme bilježi pad cijena goriva, što je u skladu sa globalnim trendom smanjenja cijena nafte i povećanja ponude na tržištu. Ipak, buduća kretanja cijena su neizvjesna zbog geopolitičkih rizika, odluka organizacije OPEC+ i sankcija regionalnim akterima, koji bi mogli uticati na ponovni rast cijena u narednoj godini.
U Republici Srpskoj je u proteklom periodu zabilježeno pojeftinjenje goriva za oko pet feninga po litru. Prema podacima Bloomberg Adrije, dizel i benzin se u Banjaluci prodaju po cijenama od 2,34 do 2,39 KM, što je niže nego prije nekoliko sedmica.
Iz Privredne komore RS navode da je gorivo u posljednjih dvadesetak dana pojeftinilo tri puta, te da postoji mogućnost za dodatno smanjenje cijena ukoliko se ovaj trend nastavi.
Regionalne razlike u cijenama goriva
Cijene goriva u regionu i dalje pokazuju značajne razlike.
Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija i dalje imaju najpovoljnije cijene, dok je Srbija iznad regionalnog prosjeka, posebno kada je riječ o dizelu. Prosječna cijena benzina BMB 95 u Srbiji iznosi 3,01 KM po litru, dok je regionalni prosjek 2,84 KM. Najviše cijene goriva su u Albaniji i Grčkoj, gdje dostižu i do 3,46 KM po litru.
Globalni višak ponude i neizvjesnosti
Na globalnom nivou, tržište nafte se suočava sa sve većim viškom ponude.
Očekuje se da će ova godina biti obilježena prvim značajnim viškom od 2020. godine. Međunarodna agencija za energiju je u novembru predvidjela da će globalna ponuda nadmašiti potražnju za 2,4 miliona barela dnevno, a očekuje se da će se taj jaz povećati na rekordnih četiri miliona barela dnevno u narednoj godini.
Dugoročno niske cijene će stvoriti pritisak na vlade i kompanije koje zavise od prihoda od nafte, dok će drugi imati koristi od toga. Rast potražnje za naftom usporava. Trgovinska politika američkog predsjednika Donalda Trumpa utiče na izglede globalne ekonomije, a Kina, kao drugi najveći potrošač sirove nafte, suočava se sa problemima na tržištu nekretnina i smanjenom potrošnjom.
Što se tiče ponude, OPEC+, predvođen Saudijskom Arabijom, ukida prethodna smanjenja proizvodnje. Povećanje proizvodnje se bilježi i u zemljama izvan ove grupe, posebno u Americi.
Ponuda iz Rusije, kao trećeg najvećeg svjetskog proizvođača, ostaje neizvjesna. S jedne strane, Rusija se suočava sa novim američkim sankcijama koje bi mogle otežati izvoz. S druge strane, napori administracije Donalda Trumpa da postigne dogovor o okončanju rata u Ukrajini povećavaju šanse za ukidanje nekih međunarodnih sankcija, što bi moglo olakšati protok ruske nafte na tržište.
