Premijer Viktor Orban, suočen sa mogućnošću gubitka vlasti nakon 16 godina, predstojeće izbore u Mađarskoj predstavlja kao jasnu dilemu između rata i mira. Nacionalistički lider tvrdi da bi njegovi protivnici zemlju uvučli u rat koji bukti u susjednoj Ukrajini, što je poruka koju neumorno ponavlja putem državne televizije i nacionalne peticije.

Ratna retorika i ekonomska stvarnost

Analitičari povezuju Orbanov fokus na rat sa stanjem mađarske ekonomije, koja je i dalje zarobljena u stagnaciji nakon inflatornog šoka izazvanog ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. godine. “Nedostatak jakih ekonomskih rezultata Orban pokušava nadoknaditi predstavljajući sebe kao jamca stabilnosti i sigurnosti, govoreći da će, ako on ode, nastati haos”, rekao je Robert Laszlo iz budimpeštanskog think-tanka Political Capital.

U gradu Gyongyos, tvrđavi stranke Fidesz, neki građani ističu da im je rat ključna briga. “Ne treba da mijenjamo stabilnost za neizvjesni izbor, a posebno, niko ne želi rat”, rekao je Szabolcs Dauka (39). Drugima su, međutim, ekonomski problemi važniji. “Ova kampanja protiv Ukrajine me ne zanima, ne slažem se s njom… Ona samo dijeli ljude”, rekla je Orsolya Bakos (56).

Protivljenje EU i unutrašnji sukobi

Orban je dugo u sukobu sa Evropskom unijom po pitanju Ukrajine, odbijajući da šalje oružje i tvrdeći da Kijev nikada ne može pristupiti bloku. Njegova opoziciona konkurencija, centristička stranka Tisza koju vodi Peter Magyar, želi da Mađarska ponovo pristupi evropskom mainstreamu nakon godina zategnutih odnosa pod Orbanom.

Magyar je Orbanovu kampanju odbacio kao smiješnu “propagandu”, ali i Tisza je oprezna po pitanju Ukrajine, protiveći se bilo kakvom ubrzanom pristupanju Kijeva EU. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da se stavovi u Mađarskoj prema Kijevu ohladili kako se rat otegnuo, sa sve većim protivljenjem pomoći i članstvu.