Objavljivanje dokumenata Ministarstva pravde SAD u vezi sa Epstajnovim slučajem
Podijeli vijest
Početak objavljivanja dugo očekivanih dokumenata
Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država je u petak započelo sa objavljivanjem dugo očekivanih dokumenata koji se tiču istrage o seksualnoj trgovini Džefrija Epstajna (Jeffrey Epstein). Džefri Epstajn je bio osuđeni seksualni prestupnik i bogati finansijer, poznat po svojim vezama sa nekim od najuticajnijih ljudi na svijetu, uključujući i Donalda Trumpa, koji je kao predsjednik pokušao da zadrži dokumente zapečaćenim.
Ukupan obim dokumenata još uvijek nije poznat, ali zamjenik državnog tužioca Tod Blanš (Todd Blanche) je u intervjuu za Fox News Channel izjavio da očekuje da će ministarstvo objaviti “nekoliko stotina hiljada” zapisa u petak, a zatim još nekoliko stotina hiljada u narednim sedmicama.
Ovi dokumenti bi mogli pružiti najdetaljniji uvid do sada u skoro dvije decenije vladinih istraga o Epstajnovom seksualnom zlostavljanju mladih žena i maloljetnih djevojčica.
Njihovo objavljivanje dugo je tražila javnost, željna da sazna da li su neki od Epstajnovih bogatih i moćnih saradnika znali za zlostavljanje – ili u njemu učestvovali. Epstajnove žrtve također dugo traže odgovore o tome zašto su savezne vlasti obustavile svoju prvobitnu istragu o navodima 2008. godine.
Politički pritisak i promjena stava
Pod pritiskom kolega republikanaca, Donald Trump je 19. novembra potpisao zakon kojim se Ministarstvu pravde daje 30 dana da objavi većinu svojih dokumenata i komunikacija u vezi sa Epstajnom, uključujući informacije o istrazi njegove smrti u federalnom zatvoru. Donošenje zakona bio je izvanredan primjer dvostranačke saradnje koji je prevazišao višemjesečno protivljenje Trumpa i republikanskog rukovodstva.
Zakon dozvoljava redigovanje podataka o žrtvama ili tekućim istragama, ali jasno stavlja do znanja da se nikakvi zapisi ne smiju uskratiti ili redigovati zbog “sramote, štete po ugled ili političke osjetljivosti”.
Državna tužiteljka Pam Bondi je 14. novembra izjavila da je naredila vrhovnom federalnom tužiocu da istraži Epstajnove veze sa Trumpovim političkim protivnicima, uključujući bivšeg predsjednika Bila Klintona (Bill Clinton). Bondi je postupila nakon što je Trump insistirao na takvoj istrazi, iako nije objasnio koje je navodne zločine želio da Ministarstvo pravde istraži. Niko od ljudi koje je Trump spomenuo u objavi na društvenim mrežama zahtijevajući istragu nije optužen za seksualno zlostavljanje od strane bilo koje od Epstajnovih žrtava.
U julu je Trump odbacio neke od svojih pristalica kao “slabiće” jer su nasjeli na “prevaru Džefrija Epstajna”. Ali i Trump i predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson (Mike Johnson), republikanac iz Luizijane, nisu uspjeli spriječiti da zakon dođe na glasanje.
Trump je napravio preokret u vezi sa dokumentima kada je postalo jasno da je akcija Kongresa neizbježna. Insistirao je da je pitanje Epstajna postalo distrakcija za republikansku agendu i da je objavljivanje dokumenata najbolji način da se krene dalje.
Istrage o Epstajnu
Policija u Palm Biču (Palm Beach), na Floridi, počela je da istražuje Epstajna 2005. godine nakon što je porodica 14-godišnje djevojčice prijavila da je bila zlostavljana u njegovoj vili. FBI se pridružio istrazi, a vlasti su prikupile svjedočenja više maloljetnih djevojčica koje su rekle da su bile angažovane da Epstajnu daju seksualne masaže.
Na kraju, tužioci su Epstajnu ponudili sporazum koji mu je omogućio da izbjegne federalno krivično gonjenje. Izjasnio se krivim za državne optužbe za prostituciju koje su uključivale osobu mlađu od 18 godina i osuđen je na 18 mjeseci zatvora.
Epstajnove žrtve su zatim provele godine u građanskim parnicama pokušavajući da ponište taj sporazum o priznanju krivice. Jedna od tih žena, Virdžinija Đufre (Virginia Giuffre), optužila je Epstajna da je organizovao da ima seksualne odnose, počevši od 17. godine, sa brojnim drugim muškarcima, uključujući milijardere, poznate akademike, američke političare i Endrua Mauntbaten-Vindzora (Andrew Mountbatten-Windsor), tada poznatog kao britanski princ Endru (Prince Andrew).
Svi ti ljudi su negirali optužbe. Tužioci nikada nisu podigli optužnicu u vezi sa Đufreovim tvrdnjama, ali je njen iskaz podstakao teorije zavjere o navodnim vladinim zavjerama da zaštite moćne. Đufre je izvršila samoubistvo na svojoj farmi u Zapadnoj Australiji u aprilu u 41. godini.
Federalni tužioci u New Yorku su 2019. godine podigli nove optužbe protiv Epstajna za seksualnu trgovinu, ali je on izvršio samoubistvo u zatvoru mjesec dana nakon hapšenja. Tužioci su zatim optužili Epstajnovu dugogodišnju povjerenicu, britansku pripadnicu visokog društva Žislen Maksvel (Ghislaine Maxwell), da je regrutovala maloljetne djevojke za Epstajna da ih zlostavlja.
Maksvel je osuđena krajem 2021. godine i služi 20-godišnju zatvorsku kaznu, iako je prebačena iz federalnog zatvora sa niskim stepenom obezbjeđenja na Floridi u zatvorski kamp sa minimalnim obezbjeđenjem u Texasu nakon što ju je tokom ljeta intervjuisao zamjenik državnog tužioca Tod Blanš. Njeni advokati su tvrdili da joj nikada nije trebalo suditi niti je osuditi.
Ministarstvo pravde je u julu saopštilo da nije pronašlo nikakve informacije koje bi mogle podržati krivično gonjenje bilo koga drugog.
Mnogo Epstajnovih dokumenata je već javno
Nakon skoro dvije decenije sudskih postupaka i radoznalosti novinara, obiman broj dokumenata koji se odnose na Epstajna je već javan, uključujući dnevnike letova, adresare, e-mail prepisku, policijske izvještaje, zapise velike porote, svjedočenja u sudnici i transkripte iskaza njegovih žrtava, njegovog osoblja i drugih.
Ipak, javna glad za više dokumenata je nezasita, posebno za sve što je povezano sa Epstajnovim vezama sa poznatim ličnostima, uključujući Trumpa, Mauntbaten-Vindzora i Klintona.
Trump je bio prijatelj sa Epstajnom godinama prije nego što su se posvađali. Ni on ni Klinton nikada nisu optuženi za nedolično ponašanje u vezi sa Epstajnom, a samo uključivanje nečijeg imena u dokumente iz istrage ne podrazumijeva suprotno.
Mauntbaten-Vindzor je negirao da je ikada imao seks sa Đufre, ali mu je kralj Čarls III (King Charles III) oduzeo kraljevske titule ove godine nakon što su Đufreini memoari objavljeni nakon njene smrti.
