Objavljeni podaci o razvijenosti općina i gradova u FBiH

Federalni zavod za programiranje razvoja objavio je izvještaj za 2024. godinu o razvijenosti jedinica lokalne samouprave (JLS) u Federaciji BiH. Izvještaj ističe velike razlike među zajednicama: dok Sarajevo i okolne općine zadržavaju lidersku poziciju, udaljene i demografski ugrožene općine i dalje se nalaze na dnu ljestvice.

Indeks razvijenosti izrađen je na osnovu pet ključnih indikatora:

• Prihodi od poreza na dohodak po stanovniku

• Stepen zaposlenosti

• Kretanje stanovništva

• Udio starog stanovništva u ukupnom broju stanovnika

• Stepen obrazovanja radne snage

Ovi pokazatelji omogućavaju sveobuhvatan pregled ekonomske snage, demografskih kretanja i društvenih potencijala lokalnih zajednica, te usporedbu između različitih općina i gradova.

Lideri razvoja
Na vrhu liste, u Grupi I visoko razvijenih općina i gradova, nalazi se Općina Centar Sarajevo, uz Novo Sarajevo, Trnovo, Ilidžu, Stari Grad, Novi Grad i Vogošću, stvarajući klaster razvoja oko glavnog grada.

Grupa II obuhvata većinom glavne gradove kantona – Mostar, Tuzlu, Široki Brijeg i Goražde. Zajednice poput Doboj-Juga, Hadžića, Čitluka, Tešnja i Ilijaša bilježe izražen napredak i predstavljaju regionalne ekonomske centre.

Općine sa srednjim razvojem
Grupa III uključuje Zenicu, Bihać, Visoko, Gračanicu, Lukavac, Živinice, Travnik, Ljubuški, Srebrenik, Kakanj, Grude, Čapljinu, Konjic, Bugojno i druge. Ove zajednice imaju potencijal za napredak, ali im je potrebna dodatna podrška u zapošljavanju i zadržavanju stanovništva.

Nerazvijene i izrazito nerazvijene općine
Grupa IV sadrži nerazvijene općine poput Fojnice, Busovače, Olova, Donjeg Vakufa, Zavidovića, Stoca, Jajca, Vareša, Kalesije, Cazina i Velike Kladuše.

Grupa V uključuje izrazito nerazvijene općine: Domaljevac-Šamac, Ravno, Glamoč, Drvar, Bužim, Ključ, Foča, Pale, Čelić, Bosansko Grahovo, Teočak, Sapnu i Dobretiće. Ove zajednice suočavaju se s depopulacijom, visokom stopom nezaposlenosti i slabim fiskalnim kapacitetima, što ih čini prioritetnim za ciljane mjere podrške.

Najveći pomaci u 2024. godini
Grad Orašje ostvario je najveći rast, napredovavši za sedam mjesta zahvaljujući povećanju prihoda od poreza na dohodak za 27 posto u odnosu na 2023. Novi Travnik napredovao je za četiri mjesta, dok su Grude, Ilijaš i Stolac napredovali za tri mjesta. S druge strane, Kupres je zabilježio pad od 13 mjesta zbog ranijih metodoloških grešaka u evidenciji zaposlenosti, a Banovići, Jajce i Travnik zabilježili su pad od tri mjesta zbog smanjenja zaposlenosti i stagnacije prihoda.

Nejednak regionalni razvoj
Podaci ukazuju na značajan jaz između urbanih i ruralnih područja. Dok Sarajevo i veći regionalni centri bilježe stabilan rast, periferne i manje općine suočavaju se s depopulacijom, starenjem populacije i ekonomskom stagnacijom.

Strateški pristup – jačanje lokalnih ekonomija, ulaganje u obrazovanje i otvaranje novih radnih mjesta – ključan je za postizanje ujednačenijeg i održivog razvoja Federacije BiH.