Nova studija dala odgovor na pitanje: Ko duže živi, visoki ili niski ljudi?

Poznati istraživači L.F. Martel i H. Biler još 2002. godine objavili su rezultate studije prema kojoj je idealna visina za zapadne muškarce 188 cm, uz napomenu da ona stalno raste.

Drugi naučnici nastavili su rad na ovu temu, ističući da će s napretkom genetskog inženjeringa roditelji moći kontrolisati visinu svoje djece, a da će “ta visina vjerovatno rasti sa svakom novom generacijom”.

Medicinska struka i društvo u globalu pozitivno gleda na činjenicu da su mladi naraštaji sve viši, ali opsežni podaci ukazuju da je niži rast zdraviji.

U proteklih 20 godina, ranije istraživane studije sugerirale su da viši ljudi – muškarci preko 183 cm i žene preko 165 cm – imaju niže stope smrtnosti od srčanih oboljenja u odnosu na niže ljude (muškarci ispod 170 cm i žene ispod 150 cm). Međutim, detaljnija analiza pokazuje da niska visina sama po sebi ne utiče negativno na zdravlje.

Na primjer, Nacionalno istraživanje o zdravlju i ishrani (NHANES I) nije našlo vezu između visine i srčanih oboljenja kada su godine i nivo obrazovanja prilagođeni za 13.031 muškarca i ženu praćenih 13 godina. Slično tome, istraživanja sprovedena u Glazgovu tokom 40 godina nisu pokazala povezanost između visine i smrtnosti od svih uzroka.

Podaci historijski pokazuju da je prosječna visina prije 20. vijeka bila oko 10 cm niža nego danas, a koronarna bolest srca (KBS) bila je rijetka. Ljudi koji su preživjeli do 50 godina mogli su očekivati još 15 do 20 godina života.

Od 1960-ih, zemlje poput Indije i Singapura zabilježile su porast KBS zajedno sa povećanom visinom i promjenama u ishrani. Istraživanja pokazuju da žene u prosjeku imaju oko 13 cm nižu visinu od muškaraca i znatno niže stope KBS.

Podaci iz Kalifornije pokazuju da Azijati i Hispanoamerikanci žive najmanje četiri godine duže od viših bijelaca. Dugogodišnja studija stanovnika Okinave pokazala je da niži i lakši ljudi imaju najduži životni vijek i najniže stope srčanih bolesti i raka, uz visoku fizičku aktivnost i specifičnu prehranu bogatu povrćem, vlaknima i omega-3 masnim kiselinama.

Slični zaključci zabilježeni su kod drugih tradicionalnih društava s niskim muškarcima i minimalnim slučajevima srčanih bolesti i raka, poput ruralnih crnaca u Južnoj Africi i Melanežana na Kitavi i Solomonskim ostrvima.

Zaključak: Niski muškarci u prosjeku žive duže najmanje tri godine u odnosu na visoke.