Njemačko-francuski spor oko pomoći Ukrajini: Različiti pogledi na uvjete

Njemačka i Holandija su u sporu sa Francuskom oko uslova pod kojima bi Ukrajina mogla koristiti zajam Evropske unije od 90 milijardi eura. Berlin i Hag traže da Kijev ima mogućnost kupovine i američkog oružja tim sredstvima. Iako su se lideri EU složili o pomoći u decembru, formalni uslovi finansiranja tek trebaju biti usaglašeni nakon što Evropska komisija predstavi svoj prijedlog. Većina zemalja članica protivi se nastojanju Francuske da se potrošnja ograniči isključivo na odbrambene kompanije unutar Unije, prenosi POLITICO.

Ovo otvara put za potencijalno napete pregovore sa Parisom, koji insistira na preferencijalnom tretmanu za vojne firme iz EU kako bi se ojačala odbrambena industrija bloka. Francuski predsjednik Emmanuel Macron zagovara ovaj pristup, čak i ako to znači da Kijev neće moći odmah nabaviti opremu neophodnu za odbranu od ruskih snaga.

Ove nesuglasice nastavljaju se na dugogodišnje rasprave o uključenosti Washingtona u programe nabavke odbrambene opreme EU, a podjele su se produbile nakon što je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa zaprijetila vojnim preuzimanjem Grenlanda.

S druge strane, većina zemalja, predvođena Njemačkom i Holandijom, smatra da Kijev mora imati veću slobodu pri trošenju finansijskog paketa. Kritičari upozoravaju da bi stroga klauzula “Kupuj evropsko” vezala ruke Ukrajini i ograničila njenu odbrambenu sposobnost.

“Ukrajina također hitno treba opremu proizvedenu u trećim zemljama, posebno sisteme protuzračne odbrane i presretače proizvedene u SAD-u, municiju i rezervne dijelove za F-16 te sposobnosti dubokog udara”, navela je holandska vlada u pismu drugim članicama EU.

Prema riječima diplomata upoznatih sa razgovorima, iako većina zemalja podržava općenitu klauzulu “Kupuj evropsko”, samo Grčka i Kipar podržavaju francuski zahtjev da se shema strogo ograniči na firme iz EU.

Različiti pogledi na raspodjelu novca za Kijev

Lideri EU su se prošlog mjeseca dogovorili o izdavanju 90 milijardi eura zajedničkog duga za podršku Ukrajini, nakon što je propao plan za korištenje zamrznute ruske državne imovine. Prema riječima dva diplomata EU, očekuje se da će više od dvije trećine tog iznosa biti usmjereno na vojnu potrošnju, a ostatak na budžetsku podršku.

Uoči zvaničnog predstavljanja plana Komisije, Njemačka se usprotivila francuskom stavu i predložila otvaranje nabavke firmama izvan EU. “Njemačka ne podržava prijedloge za ograničavanje nabavke iz trećih zemalja na određene proizvode i zabrinuta je da bi to nametnulo pretjerana ograničenja Ukrajini da se brani”, stoji u pismu koje je Berlin poslao drugim članicama.

Holandija je predložila da se najmanje 15 milijardi eura izdvoji za kupovinu strane vojne opreme koja nije odmah dostupna u Evropi. “Odbrambena industrija EU trenutno ili nije u stanju proizvesti ekvivalentne sisteme ili to učiniti u potrebnom vremenskom okviru”, navela je holandska vlada.

Francuska strana tvrdi da Brisel treba nastojati izvući maksimalnu vrijednost iz finansiranja Ukrajine, no kritičari ističu da jačanje ukrajinske odbrane mora imati prednost pred svim drugim ciljevima.

“Vrlo je frustrirajuće. Gubimo fokus na naš cilj, a naš cilj nije poslovanje”, rekao je jedan diplomat EU. Drugi diplomat je napomenuo da se eventualni francuski veto može zaobići jer se prijedlog može usvojiti običnom većinom glasova država članica.

Prijedlog “Njemačka prva”

Kao dodatnu spornu tačku, njemačka vlada je, odbacivši francuski prijedlog, iznijela vlastiti – da se povlašteni tretman omogući firmama iz onih zemalja koje su pružile najveću finansijsku potporu Ukrajini. Takav bi pristup išao u korist Berlinu, koji je među najvećim donatorima.

“Njemačka traži da se logika nagrađivanja snažne bilateralne potpore (kako je prvotno predložila Komisija za treće zemlje) primijeni i na države članice”, napisao je Berlin. Diplomati taj prijedlog tumače kao način za jačanje njemačkih firmi, ali i kao poticaj drugim zemljama da izdvoje više sredstava za pomoć Ukrajini.