Njemačka sve glasnije propituje sigurnost zlata u New Yorku

Sigurnost njemačkih zlatnih rezervi pohranjenih u inostranstvu, posebno u New Yorku, postaje predmet sve šire javne rasprave nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću.

Bundesbanka, centralna banka Njemačke, posjeduje drugu najveću zalihu zlata na svijetu — 3.352 tone. Trećina tog zlata čuva se u Federalnoj banci New Yorka, iz razloga koji datiraju još iz Hladnog rata i poslijeratnog monetarnog sistema.

Ova praksa povremeno je nailazila na kritike, a desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) već godinama poziva na povratak zlata u zemlju. Međutim, s Trumpovim povratkom i njegovim sukobima s tradicionalnim saveznicima, te čestim napadima na američku centralnu banku (Fed), debata se proširila i među umjerenim političarima.

“Trump želi kontrolisati Fed, što bi značilo i kontrolu nad njemačkim zlatom u SAD-u. To je naš novac i treba ga vratiti,” izjavio je Michael Jaeger iz Njemačke federacije poreskih obveznika.

Markus Ferber, uticajni zastupnik njemačkih demohrišćana u Evropskom parlamentu, upozorio je da Sjedinjene Američke Države više nisu pouzdan partner kao nekada.

“Trump je nepredvidiv i ne možemo isključiti mogućnost da mu jednog dana padnu na pamet ‘kreativne’ ideje o postupanju sa stranim zlatnim rezervama,” rekao je Ferber.

Njemačka državna televizija ZDF i ARD nedavno su emitovale priloge koji se bave sigurnošću zlata u New Yorku. Bundesbanka, međutim, ostaje pri stavu da je Federalna banka New Yorka i dalje “pouzdan partner”.

“Nemamo nikakve sumnje u pouzdanost Federalne banke New Yorka kada je riječ o skladištenju naših zlatnih rezervi,” naveli su iz Bundesbanke.

Njemačko ministarstvo finansija, koje je komentare preusmjerilo na Bundesbanku, podsjetilo je i na nezavisnost centralne banke. Ipak, i sama sugestija da bi Njemačka mogla povući zlato iz New Yorka mogla bi izazvati političke tenzije jer bi se protumačila kao gubitak povjerenja u američki Fed.

Evropska centralna banka prošle je sedmice naglasila povjerenje u Fed kao pouzdanog partnera, ali Trumpovi česti napadi na predsjednika Feda Jeromea Powella dodatno su pojačali zabrinutost u vezi sa budućom nezavisnošću američke centralne banke.

Peter Boehringer, zastupnik AfD-a i pokretač ranijih inicijativa za vraćanje zlata, kaže da se sada osjeća opravdanim.

“Kada sam prvi put postavio pitanje o zlatu, nazivan sam teoretičarem zavjere. Danas, nakon Trumpa, moju zabrinutost dijeli šira javnost.”

Njemačka je većinu svojih zlatnih rezervi akumulirala tokom izvoznog buma 1950-ih i 1960-ih godina. U vrijeme Hladnog rata, skladištenje dijela zlata u New Yorku imalo je smisla — radi udaljenosti od Sovjetskog Saveza i jačanja vojnog savezništva s Amerikom.

Između 2014. i 2017. godine, Bundesbanka je iz New Yorka vratila 300 tona zlata, obrazlažući to potrebom za jačanjem povjerenja kod građana. Međutim, ruska invazija na Ukrajinu ponovo je promijenila sigurnosne proračune.

Ferber smatra da se sada mora razmišljati o većoj geografskoj raznovrsnosti lokacija za čuvanje zlata. Danas se njemačke zlatne rezerve nalaze u Frankfurtu, New Yorku i u Bank of England u Londonu.

“Kada je riječ o zlatnim rezervama, diverzifikacija je ključna. Nije dobro stavljati sva jaja u jednu korpu,” rekao je Ferber.

Fritz Guentzler, portparol demohrišćana u njemačkom Bundestagu, izjavio je da nema razloga za nepovjerenje prema Fedu, ali da Bundesbanka treba redovno provjeravati zalihe.

Bundesbanka je saopštila da redovno provodi uzorkovanje i inspekcije te da je do sada pregledala oko 13% zlatnih rezervi pohranjenih u New Yorku.