Njemačka se priprema: Hoće li Rusija napasti NATO do 2029.?
Podijeli vijest
Pritisak za reformu obrambene industrije
Usred kontinuirane ruske invazije na Ukrajinu, u Njemačkoj se sve više insistira na reformi obrambenog sektora. Fraze poput “spremnosti za rat” postaju sve učestalije, a zahtjevi da njemačka vojska (Bundeswehr) postane najmoćnija konvencionalna sila u Evropi, što je donedavno bilo nezamislivo, dobijaju na snazi.
Suočeni sa ratnim ciljevima Rusije i smanjenjem američke podrške NATO-u, evropske zemlje su prinuđene da preuzmu odgovornost za vlastitu sigurnost, kako se navodi.
Ulaganje u odbranu i vremenski okvir
Njemačka vlada planira povećati svoj obrambeni budžet na skoro 153 milijarde eura do 2029. godine, u sklopu priprema za potencijalni sukob. Ova godina se često navodi kao ključna, jer se procjenjuje da bi Rusija tada mogla biti u mogućnosti da napadne teritoriju NATO-a. Glavni inspektor Bundeswehra, Carsten Breuer, nedavno je izjavio da ta godina “nije jednostavno izmišljena”, već se temelji na “rigoroznoj analizi”. Dodao je: “To ne znači da će Rusija definitivno napasti, ali će biti u poziciji da to učini”.
Obavještajni podaci i procjene
Upozorenje o mogućem ruskom napadu 2029. godine proističe iz izvještaja Zajedničke procjene prijetnji NATO-a iz 2023. godine, koji je sugerisao da bi Rusija mogla biti sposobna za rat velikih razmjera u roku od tri do pet godina. Istraživanje njemačke javne televizije WDR pokazuje da se ova procjena temelji na obavještajnim podacima, uključujući praćenje ruskih aktivnosti poput proizvodnje i novačenja putem izviđačkih satelita.
Profesor Carlo Masala, stručnjak za sigurnost, objasnio je u jednom podcastu da je izvještaj iz 2023. godine zaključio da bi Rusija do 2028. godine mogla imati potpuno opremljenu vojsku od 1,5 miliona vojnika i biti spremna za napad. Masala je rekao: “U 2024. godini ministar odbrane Boris Pistorius i glavni inspektor Bundeswehra, Carsten Breuer, objavili su izvještaj”, dodajući da očigledno nisu željeli uznemiriti javnost “izravnim govorom o 2028. godini u 2024. godini”.
Iako su Bundeswehr i Savezna obavještajna služba (BND) brzo shvatili da se radi o starijoj analizi, nije došlo do ispravke. Prema WDR-u, Ministarstvo odbrane je interno odlučilo da će u budućnosti “pažljivije formulirati izjavu” i koristiti općenitiji izraz “do kraja decenije”.
Slabljenje transatlantskih veza
Sjedinjene Američke Države raspolažu najvećom vojskom na svijetu, zahvaljujući ogromnom budžetu, naprednoj tehnologiji te snažnoj mornarici i zračnim snagama. Njemačka se do sada u velikoj mjeri oslanjala na transatlantsko partnerstvo. Međutim, dr. Christian Freuding, načelnik štaba njemačke vojske, izjavio je za The Atlantic da je nekada mogao kontaktirati američke obrambene zvaničnike “danju i noću”, ali da je ta komunikacija sada “prekinuta, zaista prekinuta”.
Freuding je objasnio da se sada, kako bi razumio američke stavove, oslanja na njemačku ambasadu u Washingtonu, gdje “postoji neko ko pokušava pronaći nekoga u Pentagonu”. Za njemačke stručnjake za sigurnost, slabljenje američke podrške dolazi u najnezgodnijem trenutku. Dok svakodnevno prate kretanje ruskih trupa, raste sumnja da li će američki predsjednik stati u odbranu Evrope ako Vladimir Putin odluči napasti neku od članica NATO-a.
Nedavna izjava američkog ambasadora pri NATO-u, koji je izrazio želju da Njemačka preuzme vodeću ulogu u savezu od SAD-a u budućnosti, dodatno je podstakla spekulacije stručnjaka da bi se Washington dugoročno mogao povući.
Jačanje Bundeswehra
Kako bi odvratio potencijalni ruski napad, Bundeswehr mora biti “spreman za borbu” do 2029. godine. To uključuje značajno jačanje i modernizaciju snaga, kako u pogledu ljudstva, tako i opreme. Trenutno Bundeswehr broji između 181.000 i 182.000 aktivnih vojnika, a cilj je povećati taj broj na otprilike 203.000.
Vlada kancelara Friedricha Merza je ponovo uvela dobrovoljno služenje vojnog roka kako bi postigla ovaj cilj. Mladići i djevojke rođeni 2008. godine ili kasnije primaju pismo od Bundeswehra s pozivom na prijavu, iako su samo muškarci obavezni odgovoriti. Služenje vojnog roka je za sada dobrovoljno. Ukoliko se ne postigne željeni broj prijava, Bundestag može donijeti odluku da služenje vojnog roka postane obavezno.
