Njemačka na ivici podjela: Hiljade ljudi na ulicama zbog političke odluke koja je izazvala buru

Njemačka na ivici podjela: Hiljade ljudi na ulicama zbog političke odluke koja je izazvala buru

prije 1 godina
Velika demonstracija u Berlinu sa pogledom na Brandenburšku kapiju i TV toranj.
Foto: Reuters
Podijeli vijest:

Tokom vikenda, desetine hiljada građana širom Njemačke izašle su na proteste izražavajući nezadovoljstvo odlukama Friedricha Merza, lidera desnog centra i glavnog favorita na predstojećim izborima 25. februara. Glavni razlog demonstracija je njegov prijedlog o uvođenju strožih pravila za migraciju, koji je u parlamentu podržala krajnje desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD), što je izazvalo oštre reakcije javnosti.

Građani okupljeni u Hamburgu, Minhenu, Kelnu i Lajpcigu smatraju da je Merz ovim potezom prekršio nepisano političko obećanje iz 1949. godine, prema kojem nijedna demokratska stranka ne smije donositi odluke uz podršku ekstremno desnih političkih grupacija. Ova praksa, koja je uspostavljena nakon Drugog svjetskog rata, smatrana je ključnim stubom zaštite demokratije u zemlji.

U srijedu je Merz predstavio rezoluciju kojom poziva na značajno ograničavanje priliva migranata u Njemačku. Iako prijedlog nije imao pravnu snagu, usvojen je zahvaljujući glasovima AfD-a, što je izazvalo osude opozicije i velikog dijela javnosti. Međutim, dva dana kasnije, parlament je tijesnom većinom odbacio zakon koji je predlagao stroža pravila za migrante, čime je spriječena mogućnost da postane prvi zakon od 1949. godine koji bi prošao uz podršku krajnje desnice.

Ovakav razvoj događaja doveo je do eskalacije tenzija. Demonstranti i ljevičarske političke stranke optužili su Merza da ruši dugogodišnju političku barijeru prema AfD-u i otvara vrata saradnji s tom strankom. S druge strane, on tvrdi da nije mijenjao svoje stavove i da nikada neće sarađivati sa ekstremno desničarskim opcijama.

U više njemačkih gradova organizovani su protesti, a stotine demonstranata su privremeno blokirale kancelarije Kršćanskih demokrata. Najmasovniji skup održan je u Berlinu, gdje se prema procjenama okupilo oko 20.000 ljudi. Posebno zanimljiv protest održan je u Kelnu, gdje su demonstranti izašli na rijeku Rajnu, koristeći 350 čamaca na kojima su nosili transparente s porukama poput „Za demokratiju i različitost“ i „Stop rasizmu“.

Prema posljednjim anketama, Merzova Unija desnog centra trenutno vodi sa oko 30% podrške birača, dok je AfD na drugom mjestu s približno 20%. Vladajuće stranke, uključujući Socijaldemokrate i Zelene, bilježe pad popularnosti, što pokazuje da migracione politike postaju ključno pitanje pred izbore.

AfD je posljednjih godina ojačao na političkoj sceni, a veliki uspon doživio je 2017. godine nakon što je Angela Merkel donijela odluku da primi veliki broj izbjeglica. Prošle godine, slični masovni protesti održani su u Njemačkoj nakon što su procurile informacije o tajnim sastancima desničarskih političara na kojima se razgovaralo o planovima za masovne deportacije, uključujući i one građana migrantskog porijekla koji imaju njemačko državljanstvo.

Dok se političke podjele u zemlji produbljuju, jasno je da će pitanje migracija i odnosa prema krajnjoj desnici ostati jedna od glavnih tema uoči izbora, a protesti pokazuju da je dio građana odlučan da brani demokratske principe na kojima Njemačka počiva od 1949. godine.

   Tagovi