Nikšić: Ako bude nepravilnosti u Autocestama FBiH, preuzet ću odgovornost

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić iznio je niz stavova o političkim, institucionalnim i ekonomskim pitanjima, naglašavajući da su borba protiv korupcije, jačanje pravne države i ekonomska stabilnost temelj djelovanja njegove vlade.

Nikšić je u intervjuu za BHRT komentarisao prepisku koja se pojavila u javnosti, a koja uključuje njega, inspektora Federalne uprave policije Muhameda Ohranovića i izvršnog direktora JP Autoceste Asmira Dževlana. Objavljene poruke, koje su izazvale brojne reakcije, sugerišu da je Nikšić od tadašnjeg v.d. direktora FUP-a Vahidina Munjića tražio da „spenga“ bivše rukovodstvo Autocesta, što u žargonu označava pokretanje istraga i hapšenja.

Nikšić je potvrdio autentičnost svojih poruka, ali je odbacio tvrdnje da je bilo ko direktno imenovan ili da je tražio političko procesuiranje.

“Da, poslao sam poruku direktoru Federalne uprave policije. Smatram da je to u okviru građanske odgovornosti. Uspostavili smo povjerenje i konačno je vrijeme da građani vide da se nešto radi, da se uhvati neki kriminal. Nisam nikoga ciljao. Poruka je bila jasna – da se uhvati neko ko je uradio kriminal, da se privede. Ako premijer ne može tražiti da se ispita kriminal, ko može?”

Dodao je da je komunikacija bila opća, bez imenovanja pojedinaca. Na pitanje da li je to u njegovoj ingerenciji, Nikšić je odgovorio da jeste, odbacivši navode o političkoj trgovini, uključujući tvrdnje da je rođak direktora FUP-a dobio poziciju u BH Pošti.

“To je laž. Potpuna insinuacija. To je mašta ljudi. Nema nikakve veze s istinom.”

Na pitanje o inspektoru Ohranoviću i njegovoj supruzi, koja je navodno zaposlena u Elektroprivredi BiH, Nikšić je rekao da ne odlučuje o takvim imenovanjima te da je riječ o pokušaju diskreditacije.

U nastavku razgovora, Nikšić se osvrnuo na stanje u JP Autoceste FBiH, ističući da je aktuelno rukovodstvo podnijelo niz krivičnih prijava protiv svojih prethodnika.

“Riječ je o 14 prijava za ozbiljne nepravilnosti. Ljudi su otkupljivali zemljište za 40.000 KM, a potom ga preprodavali za 500.000 KM. To je kriminal koji mora biti procesuiran.”

Premijer je istakao da je Vlada Federacije BiH stvorila sve institucionalne i materijalne pretpostavke za djelovanje pravosuđa.

“Formirali smo poseban odjel tužilaštva i poseban odjel suda. Na potezu su institucije. Ja ću uvijek tražiti da rade svoj posao.”

Na pitanje da li će podržati nezavisnu reviziju svih projekata Autocesta, uključujući ugovore i tendere, Nikšić je odgovorio:

“Naravno. To je naš interes. Mi smo već koristili revizorske izvještaje da utvrdimo nepravilnosti. Ako se potvrdi odgovornost, spreman sam preuzeti političku odgovornost.”

Odbacio je optužbe da je „servilan“ prema Hercegovini, ističući da trasa koridora Vc nije politička odluka, već evropski projekt.

“Trasa je utvrđena na evropskom nivou. Prolazi kroz cijelu Federaciju. Mi smo u prvom mandatu izgradili 60 kilometara autoputa. Danas se radi na više dionica.”

Govoreći o potencijalnoj akviziciji BH Telecoma, Nikšić je rekao da se ne bavi tim pitanjem dok ne dođe na dnevni red Vlade.

“U ovom trenutku dajemo podršku menadžmentu da posao dovede do konačne odluke. Moramo znati šta BH Telecom dobija, a šta gubi. Benefiti postoje – širenje na nova tržišta, ali moramo biti sigurni da neće biti ugrožena likvidnost.”

Odbacio je tvrdnje političkih protivnika da bi investicija mogla ugroziti BH Telecom.

“To su laži, spinovi, poluistine. Odluku će donijeti uprava i Vlada, uz punu valorizaciju. Konkurencijsko vijeće je dalo uvjete, ali oni nisu isti kao što je imao M:tel iz Srbije kada je preuzimao operatere u RS.”

Nikšić je govorio i o odnosima sa SNSD-om i HDZ-om, potvrdivši da je sporazum između Trojke, SNSD-a i HDZ-a još uvijek na snazi.

“Sporazum važi dok ne napravimo novi. Neke zakone nismo uspjeli usvojiti, ali dok postoji parlamentarna većina, sporazum je aktivan.”

Dodao je da je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH jedina institucija u kojoj postoji većina bez SNSD-a.

“Ako imenujemo ministra sigurnosti, možemo izbjeći blokade u Vijeću ministara BiH. To je institucionalna mogućnost, ne tvrdnja o novoj koaliciji.”

Na pitanje o Miloradu Dodiku, Nikšić je rekao:

“Kapitulirao je. Priznao je pravni poredak Bosne i Hercegovine. Njegov utjecaj zavisi od pozicije u SNSD-u.”

Premijer je iznio i svoju viziju ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.

“To je moj san. Znam da nije realno, ali kompromis je nužan. Svi moramo odustati od dijela svojih želja da bismo došli do rješenja.”

Dodao je da SDP podržava evropske modele uređenja i da je spreman prihvatiti bilo koji sistem koji funkcioniše u zemljama članicama Evropske unije.

“Ako postoji model iz EU koji se može prenijeti u BiH, mi ćemo ga prihvatiti.”

Govoreći o položaju penzionera, Nikšić je rekao:

“U narednoj godini planiramo dodatnih 500 miliona KM za penzije. To je usaglašeno s udruženjima penzionera. Jasno mi je da su u teškom položaju, ali mislim da ne mogu imati primjedbi na dosadašnji odnos vlade.”

Naglasio je da ne želi politički eksploatisati socijalne mjere.

“Imamo i one koji kažu da će poništiti sve reforme čim dođu na vlast. Ali građani će odlučiti.”

Govoreći o budžetskim pitanjima, istakao je važnost stabilnog finansiranja kulturnih institucija i javnih servisa.

“Naravno da mi je prihvatljivo da novac dobiju institucije kulture, uključujući i BHRT. Mi smo koautori tog budžeta i jasno je da želimo da se osigura stabilno finansiranje.”

Osvrćući se na optužbe da „ide na noge“ političkim liderima poput Dragana Čovića i Milorada Dodika, Nikšić je rekao:

“Kada ja odem u Mostar ili Banju Luku, kažu da idem na noge. A kada oni dođu u Konjic, to se ne spominje. To su spinovi i pokušaji da se stvori lažna slika.”

Na pitanje o prijedlogu imenovanja Ane Trišić-Babić za pregovarača Bosne i Hercegovine, Nikšić je rekao:

“Stav SDP-a je jasan, pregovarača treba imenovati Predsjedništvo BiH, jer je to institucionalna nadležnost.”

Zaključio je da BiH ne smije gubiti nove prilike zbog političkih neslaganja:

“Vrijeme je da se svi politički akteri odreknu maksimalističkih zahtjeva i okrenu konkretnim rješenjima.”