Tehnologija vraća nadu
Neuralink: Čip u mozgu mijenja život paralizovanima
Podijeli vijest
Revolucionarno iskustvo
Sebastian Gomez-Pena, jedan od prvih ljudi u Velikoj Britaniji koji je iskusio ugradnju moždanog čipa kompanije Neuralink, čiji je osnivač Elon Musk, opisao je to iskustvo kao „čarobno“. Vjeruje se da ova tehnologija ima potencijal da transformiše živote pojedinaca koji se suočavaju sa teškom paralizom.
Gomez-Pena, koji je ostao paralizovan od vrata naniže nakon nesreće, bio je volonter u prvom britanskom ispitivanju ovog uređaja. Vodeći neurohirurg u ispitivanju istakao je da je nivo kontrole koji čip omogućava „zapanjujući“ i da predstavlja „prekretnicu“ u medicini, kako prenosi Sky News.
„Život vam se potpuno promijeni kada odjednom više ne možete pomjeriti nijedan ud“, kazao je Gomez-Pena, koji je doživio nesreću nakon što je završio prvi semestar na medicinskom fakultetu. „Ovakva tehnologija vam na neki način vraća nadu.“
On je jedan od sedam učesnika britanskog ispitivanja, čiji je cilj da procijeni sigurnost i pouzdanost uređaja. Tokom petosatne operacije u Univerzitetskoj kliničkoj bolnici u Londonu (UCLH), Sebu je u lobanju ugrađen čip povezan sa 1024 elektrode, koje su implantirane u mozak. Iako su britanski hirurzi i inžinjeri Neuralinka učestvovali u zahvatu, sam uređaj je ugradio Neuralinkov robot R1, razvijen za postavljanje mikroskopskih elektroda u osjetljivo moždano tkivo.
Elektrode, čije su niti oko deset puta tanje od ljudske kose, umetnute su približno četiri milimetra u površinu Sebovog mozga, u područje koje kontroliše pokrete ruku. Nervni signali se prenose do čipa, a podaci se bežično šalju na računar. Tamo softver zasnovan na vještačkoj inteligenciji „uči“ kako da tumači signale, prevodeći Sebove namjere da pokrene ruke – čija je funkcija prekinuta nakon nesreće – u pomjeranje kursora na njegovom laptopu ili telefonu.
„Svako u mojoj situaciji pokušava pomjeriti bilo koji dio tijela da vidi ima li ikakvog oporavka. Sada, kada samo pomislim na pokret ruke, nevjerovatno je vidjeti da se nešto zaista dešava“, kazao je Seb. „Samo pomisliš i to se dogodi.“
Tokom razgovora, Seb je demonstrirao tehnologiju upravljajući kursorom na ekranu laptopa. Brzo je listao stranice naučnog rada koji proučava za ispite na fakultetu, označavao tekst te otvarao i zatvarao prozore, jednako brzo, ako ne i brže, od osobe koja koristi miš ili touchpad.
Njegovi ljekari, iskusni neurohirurzi, bili su podjednako impresionirani. „Zapanjujuće je. Vidite nivo kontrole koji ima“, izjavio je Harith Akram, neurohirurg u UCLH-u i glavni istraživač britanskog ispitivanja.
Budućnost i izazovi
Iako je projekat još u ranoj fazi, Akram smatra da su rezultati ohrabrujući. Neuralinku je trebalo gotovo 20 godina da razvije tehnologiju čipa, hirurškog robota i AI alata potrebnih da uvjeri regulatore u sigurnost testiranja na ljudima. Prvi uređaj ugrađen je američkom volonteru prije dvije godine, a danas ga ima 21 osoba u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Svi učesnici pate od teške paralize uzrokovane povredom kičmene moždine, moždanim udarom ili neurodegenerativnim bolestima poput ALS-a.
„Ova tehnologija bit će prekretnica za pacijente s teškim neurološkim oštećenjima“, istakao je Akram. „Ovi pacijenti imaju vrlo malo opcija koje im zaista mogu poboljšati samostalnost, posebno danas kada živimo u svijetu koji je toliko zavisan od tehnologije.“
Rezultati ispitivanja još nisu objavljeni u recenziranim naučnim časopisima niti su dostavljeni regulatorima. Neuralink je odbio dati intervju, ali je omogućio pristup ispitivanju. Misija kompanije je, kako navode, „vratiti autonomiju onima s nezadovoljenim medicinskim potrebama i otključati nove dimenzije ljudskog potencijala“.
Neki korisnici su već savladali tehnologiju do te mjere da mogu tipkati na virtuelnoj tastaturi „razmišljajući“ o pritiskanju tipki, dok su drugi pomoću uređaja upravljali robotskom rukom kako bi se hranili. Pored ovog ispitivanja, koje cilja dijelove mozga zadužene za pokret, planira se i drugo koje će ciljati regije za govor, s nadom da će se on moći vratiti ljudima koji su ga izgubili nakon moždanog udara ili druge povrede mozga. Kompanija također planira istražiti mogućnost vraćanja vida slanjem podataka s kamera, putem čipa, u centre za vid u mozgu.
Međutim, osnivač Neuralinka Elon Musk ima još veće ambicije. Na jednom događaju prošle godine iznio je ideju da bi korisnici mogli povezati svoj uređaj s robotom Optimus, kojeg proizvodi njegova druga kompanija Tesla.
„Trebali biste moći imati potpunu kontrolu nad tijelom i senzorima robota Optimus. U suštini, mogli biste ‘naseliti’ robota. Ne radi se samo o ruci, već o cijelom tijelu“, kazao je Musk. „To bi bilo prilično zanimljivo. Budućnost će biti čudna, ali na neki način sjajna.“
Potencijal ove tehnologije za ljude s teškom paralizom, sindromom ‘zaključanosti’ ili čak sljepoćom je neupitan. Ipak, ona otvara i važna pitanja o sigurnosti i privatnosti budućih korisnika. Prije nego što uređaji dobiju dozvolu za širu upotrebu, Neuralink će morati provesti veća ispitivanja kako bi dokazao njihovu dugoročnu sigurnost i pouzdanost. Za razliku od drugih Muskovih inžinjerskih projekata, ovaj zavisi od hrabrih i odlučnih volontera poput Seba.
