Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izrazio je spremnost za direktne pregovore s Libanom, samo dan nakon što su izraelski napadi na tu zemlju usmrtili preko 300 ljudi i doveli u pitanje krhko primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Netanyahu je istaknuo da će se pregovori fokusirati na razoružavanje Hezbollaha i uspostavljanje mirnih odnosa između dvije zemlje.

Primirje na tankom ledu

Predsjednik Donald Trump najavio je prekid vatre u šestonedjeljnom sukobu s Iranom u kasnim satima 7. aprila, samo nekoliko sati prije isteka roka nakon kojeg je prijetio uništenjem iranske civilizacije. Međutim, nema znakova da Iran ukida gotovo potpunu blokadu Hormuskog tjesnaca, što je izazvalo najveći poremećaj u globalnoj opskrbi energijom u istoriji. Izraelski napadi na Liban navode se kao ključna prepreka.

Vrhovni vođa Irana Mojtaba Khamenei izjavio je da će Iran biti “odlučan u osveti” za smrt svog oca ajatolaha Ali Khameneija i drugih “mučenika”, te da će “preuzeti upravljanje Hormuskim tjesncem u novu fazu”. U prva 24 sata primirja, samo jedan tanker i pet teretnih brodova prošlo je kroz tjesnac koji je prije rata dnevno primao 140 brodova, što čini oko petine svjetskih tokova nafte i ukapljenog prirodnog gasa.

Pregovori i otpor

Netanyahu je rekao da je dao upute da se mirovni pregovori započnu “što je prije moguće”. Sat vremena prije njegove izjave, libanonski predsjednik Joseph Aoun izjavio je da radi na diplomatskoj stazi po ovom pitanju, koju međunarodni akteri počinju vidjeti “pozitivno”. Visoki libanonski zvaničnik rekao je za Reuters da je Libanon posljednjih dana gurao za privremeno primirje kako bi se omogućili širi pregovori s Izraelom.

Međutim, hezbollahov zastupnik Ali Fayyad odbacio je direktne pregovore s Izraelom, ističući da libanonska vlada treba zahtijevati prekid vatre kao preduvjet za dalje korake. Washington i Izrael tvrde da Libanon nije obuhvaćen Trumpovim primirjem, dok Iran i Pakistan, koji je posredovao, kažu da je to eksplicitno bio dio dogovora.

Izrael je nastavio sa bombardovanjem južnih predgrađa Bejruta i drugih dijelova zemlje tokom 9. aprila. Libanonski dužnosnici proglasili su dan žalosti nakon napada 8. aprila na gusto naseljena područja, koje su opisali kao “masakr”. Ministarstvo zdravlja Libanona saopćilo je da se broj poginulih od 2. marta popeo na 1.888, a preko 6.000 je ranjeno.