Nestanak insekata prijeti cijelim ekosistemima

Broj insekata širom svijeta drastično opada, čak i u udaljenim i netaknutim dijelovima prirode, što naučnici smatraju ozbiljnom prijetnjom stabilnosti ekosistema. Nova istraživanja pokazuju da negativni uticaji ljudskih aktivnosti i klimatskih promjena pogađaju insekte daleko šire nego što se ranije mislilo.

Biolog Kit Sokman sa Univerziteta Sjeverna Karolina zabilježio je pad letećih insekata od 70% u posljednje dvije decenije na udaljenoj livadi u Koloradu, koja je gotovo netaknuta ljudskim uticajem. Toplija ljeta direktno su povezana sa manjim brojem insekata naredne godine.

„Mjesto je prilično udaljeno i netaknuto, a ipak beležimo ovako značajan pad broja insekata. To ne ostavlja mnogo drugih mogućnosti osim klimatskih promjena kao objašnjenja“, istakao je Sokman.

Pad populacija insekata nije izolovan slučaj – broj leptira, buba i drugih vrsta desetkovan je širom svijeta zbog klimatskih promjena, promjena u ciklusu El Nino i drugih faktora. Iako neke vrste profitiraju od ovih promjena, one ne mogu preuzeti ekološke uloge „gubitnika“, što izaziva domino efekat u čitavim ekosistemima.

Historijski podaci pokazuju slične trendove. Na Fidžiju je 79% autohtonih vrsta mrava doživjelo pad populacije od dolaska prvih ljudi prije 3.000 godina, dok se broj unijetih vrsta eksponencijalno povećavao. Pad insekata dovodi do smanjenja broja ptica, guštera i žaba, čija ishrana zavisi od insekata.

„Bez insekata, sve umire: svi sisari, svi gmizavci, sve ptice, pa čak i ljudi. Ako želimo da sačuvamo bilo šta od toga, uključujući i nas same, moramo sačuvati insekte“, upozorila je zoološkinja Džesika Ver.

Stručni konsenzus je jasan – svijet se suočava sa globalnom krizom biodiverziteta insekata, čiji dugoročni efekti mogu ugroziti cijele ekosisteme i ljudsku egzistenciju.