Globalna tržišta su pod pritiskom zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku, što je dovelo do rasta cijena nafte i pada vrijednosti dionica. Nesigurnost oko daljeg razvoja situacije između Irana i Izraela ostavlja dubok trag na svjetsku ekonomiju.

Pregovori i planovi

Prema izvještajima, Washington je predstavio plan od 15 tačaka za okončanje rata. S druge strane, državna televizija u Teheranu je objavila da su iranski zvaničnici postavili pet uslova za prekid neprijateljstava. Pakistan je potvrdio da se indirektni pregovori između Sjedinjenih Država i Irana održavaju, koristeći Islamabad kao posrednika.

“Pritisak na cijene energenata, tokove brodova i šire finansijske uslove ostaje jedan od rijetkih značajnih izvora uticaja koji Iran zadržava”, istaknula je Charu Chanana iz Saxo Markets-a. “Stoga postoji malo podsticaja da se taj uticaj prerano odustane, posebno ako tržišni stres ojača njihovu pregovaračku poziciju”, dodala je.

Ekonomski uticaj i reakcije

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) je smanjila prognozu rasta za eurozonu i predvidjela veću inflaciju za 2026. godinu, budući da su cijene energije naglo porasle. Sukob je također uticao na potrošačko raspoloženje u Njemačkoj, što dodatno opterećuje najveću evropsku ekonomiju.

Francuska, koja trenutno predsjeda G7, će u ponedjeljak biti domaćin sastanka na kojem će se okupiti ministri finansija, ministri energetike i guverneri centralnih banaka zemalja članica. Istovremeno, bivši predsjednik SAD-a Donald Trump je izjavio da je preuzimanje kontrole nad iranskom naftom opcija, slično onome što je Washington učinio nakon svrgavanja vođe Venezuele u vojnoj operaciji.