Nerazjašnjena smrt Daga Hammarskjölda: Misterija i teorije zavjere
Podijeli vijest
Tragična smrt generalnog sekretara UN
Smrt Daga Hammarskjölda, koji je obavljao funkciju generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, 18. septembra 1961. godine, i dalje izaziva brojne kontroverze i predstavlja jednu od najmisterioznijih epizoda u istoriji ove organizacije. Hammarskjöld je izgubio život u avionskoj nesreći koja se dogodila u blizini Ndole, tadašnje Sjeverne Rodezije (današnje Zambije). U trenutku nesreće, putovao je na sastanak sa Moiseom Tshombeom, liderom odcijApplejene države Katange, s ciljem da posreduje u okončanju Kongoanske krize. Iako je zvanična istraga kao uzrok nesreće navela grešku pilota, brojne teorije zavjere i sumnje o sabotaži ili direktnom napadu na avion nikada nisu u potpunosti otklonjene.
Hammarskjöldova smrt dogodila se u ključnom momentu za Kongo. Nakon što je 1960. godine stekla nezavisnost od Belgije, zemlja je zapala u haos. Katanga, bogata rudnim resursima, proglasila je otcjApplejenje uz podršku belgijskih rudarskih kompanija i drugih stranih aktera. Ujedinjene nacije su poslale mirovne snage u Kongo, ali su se suočile sa značajnim izazovima u uspostavljanju reda i mira. Hammarskjöld je imao presudnu ulogu u naporima UN-a da se riješi kriza, a njegov odlazak je stvorio vakuum u vodstvu i dodatno iskomplikovao situaciju.
Kontroverze oko zvanične verzije događaja
Prva istraga o nesreći, koju je provela vlada Rodezije, zaključila je da je uzrok pada aviona greška pilota. Prema toj verziji, pilot je letio prenisko i prebrzo tokom noćnog prilaza aerodromu u Ndoli, što je rezultiralo udarom u zemlju. Međutim, ova verzija događaja je odmah osporena zbog niza neslaganja i sumnjivih okolnosti. Na primjer, na ostacima aviona pronađeni su tragovi metaka, a pojedini svjedoci su tvrdili da su vidjeli drugi avion u blizini Hammarskjöldovog neposredno prije nesreće.
Također, pojavile su se sumnje u vezi sa kvalitetom same istrage. Kritičari su naglašavali da je istraga bila površna i da nije uzela u obzir sve relevantne dokaze. Pored toga, postojale su optužbe da su vlasti Rodezije, koje su bile pod uticajem britanskih i južnoafričkih interesa, imale motiv da prikriju pravu istinu o nesreći.
Teorije zavjere i različite sumnje
Tokom godina, pojavile su se razne teorije zavjere vezane za smrt Daga Hammarskjölda. Neke od najčešćih teorija uključuju sabotažu aviona od strane belgijskih rudarskih kompanija, koje su imale interes da se riješe Hammarskjölda zbog njegove podrške jedinstvenom Kongu. Druga teorija je napad na avion od strane plaćenika angažovanih od strane vlada ili kompanija koje su se protivile politici UN-a u Kongu, pa čak i direktno učešće zapadnih obavještajnih agencija, poput CIA-e ili MI6.
Jedna od najuvjerljivijih teorija zavjere zasniva se na izjavi bivšeg američkog mornaričkog avijatičara, Charlesa Southalla, koji je tvrdio da je čuo radio komunikaciju koja ukazuje na to da je Hammarskjöldov avion oboren od strane drugog aviona. Southallovo svjedočenje potkrijApplejeno je i od strane drugih svjedoka i dokaza, ali nikada nije u potpunosti istraženo od strane zvaničnih vlasti.
Nove istrage i moguća otkrića
U proteklih nekoliko godina, ponovo je pokrenuta istraga o Hammarskjöldovoj smrti. Nezavisna komisija, imenovana od strane UN-a, izvršila je opsežnu reviziju svih dostupnih dokaza i svjedočenja. Komisija je zaključila da je moguće da je Hammarskjöldov avion oboren ili sabotiran, te je preporučila da se nastavi sa istragom.
Novi dokazi, uključujući arhivske dokumente i svjedočenja novih svjedoka, dodatno su potvrdili sumnje u vezi sa zvaničnom verzijom događaja. Na primjer, otkriveno je da su zapadne obavještajne agencije aktivno pratile Hammarskjölda i njegove aktivnosti u Kongu, te da su imale motiv da ga uklone.
Nastavak potrage za istinom
Iako je prošlo više od 60 godina od smrti Daga Hammarskjölda, misterija i dalje ostaje. Potraga za istinom se nastavlja, a mnogi vjeruju da će jednog dana biti otkrivena prava istina o tome šta se dogodilo u blizini Ndole te kobne noći. Otkrivanje istine o smrti Daga Hammarskjölda nije samo pitanje istorijske pravde, već i pitanje odgovornosti i transparentnosti u međunarodnim odnosima. Njegova smrt ostaje podsjetnik na opasnosti sa kojima se suočavaju oni koji se bore za mir i pravdu u svijetu.
Slučaj Hammarskjölda je kompleksan splet političkih interesa, teorija zavjere i neriješenih pitanja. Iako je malo vjerovatno da će se ikada doći do konačnog i neospornog zaključka, nastavak istrage i potraga za novim dokazima su ključni za razumijevanje ovog važnog poglavlja u istoriji UN-a i međunarodnih odnosa.
