Naučnici oživljavaju dijelove tijela mrtvih: Briše se granica između života i smrti?

Nakon što su naučnici uspjeli djelomično oživjeti mozak mrtve svinje, tim predvođen Dejvidom Andrijevićem se usredotočio na čudo života nakon smrti, te su i otišli korak dalje, dovodeći u pitanje samu definiciju smrti. Ključni koncept ovog napretka je da ćelijska smrt nije trenutačni događaj, već proces koji se može prekinuti. Samim time se otvara mogućnost obnavljanja funkcije organa, a samim time dolazi i do velikog iskoraka u tranplantacijskoj medicini te se potencijalno mogu spasiti brojni životi, te isto tako se nameće izrazito važno etičko pitanje. Što ako nauka doista uspije stvoriti ”instrumente života” i dokle seže ta moć?

Viziju te ”nove stvarnosti” možda je najbolje opiala i opisala Meri Šeli u svom Frankenštajnu kada je napisala: ” Jedne tmurne novembarske noći ugledala sam rezultate svog truda…Sakupljala sam instrumente života oko sebe, kako bih ulila iskru bića u beživotnu stvar, koja je ležala pred mojim nogama.”

OrganEx sistem – nada, ali i etičke dileme

Upravo se OrganEx sustav vidi kao važan kotačić u budućnosti ovakvih istraživanja jer se radi o tehnici snabdjevanja tijela sintetičkom krvlju. To omogućuje obnavljanje funkcija organa, kao što su srce, jetra i bubrezi. U samom procesu se također pazi na proces vraćanja normalnog krvotoka u tkivo kako bi se spriječila oštećenja ćelija. Ovo istraživanje je objavljeno u časopisu Nature i u njemu je opisano oživljavanje moždanih ćelija umrlih svinja pomoću sintetičkog koktela. Na taj način otvaraju se brojna pitanja a naučnici su iznimno oprezni s najavama velikih otkrića:

”Međutim, kada dođe do ćelijskog propadanja, prekasno je“, upozorili su istraživači nove studije, predvođeni Dejvidom Andrijevićem. sa NYU Langone Healtha, koji je glavni autor. “Postoji prekretnica gde, šta god da radite, prešli ste tačku gde ćelije mogu da se spasu“.

Dalje to pojašnjavaju tezom da za potpuni oporavak organizma, se zapravo kreće od oporavka jedne ćelije jer “Oporavak celog organizma počinje sa jednom ćelijom. Ne možete imati konačan oporavak ako su vaše ćelije i dalje oštećene. Dakle, prvo želimo ćelijski oporavak, a zatim povećanje obima”, riječi su znanstvenika.

Znanstvenici se također pitaju – kako će reagirati oporavljeni mozak, te potencijalni “novi” čovjek:

“Ćelije ne umiru trenutno, već je to duži niz događaja. To nam daje mogućnost da intervenišemo kako bismo zaustavili ove procese i zapravo vratili ćelije svojoj normalnoj aktivnosti“, objasnio je Andrijević.

Na kraju iako još uvijek možda nema previše naznaka da medicina ide ka zombijima i Frankenštajnovim čudovištima, budući naučni pomaci u tehnikama perfuzije i dalje mogu da pruže tu neopisivu “iskru” života, poručuju znanstvenici iz ove studije te napominju čemu se nadaju:
“”S tehnološkim napretkom, mislim da je sledeći korak rešavanje kako da se koriste ove mašine za perfuziju jednog organa kao platforma gde možete da podmladite organ”, rekao je Andrijević, pa pojasnio: “Na primer, matične ćelije, koje mogu da se razviju u različite tipove ćelija, mogle bi da pomognu u oporavku ugroženog organa. Tako bi mogla i transplantacija mitohondrija, koje su pokretačka snaga ćelije“.
U budućnosti se tako žele povećati šanse preživljavanja pacijentima kojima je prijeko potrebna transplatacija organa a nekim davati i drugu šansu u životu, barem neko od nauke nastoje da daju sve od sebe, i guraju naprijed granice ljudskih mogućnosti.