Muzej Istočne Bosne: Čuvar istorije i kulture Tuzle

Muzej u Tuzli, osnovan u novembru 1947. godine odlukom tadašnjeg Gradskog narodnog odbora, prvobitno je nosio naziv Muzej narodnooslobodilačke borbe. Njegova primarna svrha bila je prikupljanje, sistematizacija i izlaganje istorijskih materijala vezanih za period Narodnooslobodilačkog rata i revolucije (1941-1945). Danas, pod imenom Muzej Istočne Bosne, ova institucija je izrasla u značajnu naučnu i kulturnu ustanovu.

U početku, aktivnosti Muzeja bile su fokusirane isključivo na područje Tuzle. Međutim, već u maju 1950. godine, grad je bio domaćin muzejske konferencije, kojoj je prisustvovao i predstavnik tadašnjeg Ministarstva prosvjete. Prva izložba posvećena Narodnooslobodilačkom ratu otvorena je 1948. godine u privremenim prostorijama nekadašnjeg “Omladinskog doma”.

Tokom godina, Muzej se razvio u kompleksnu ustanovu sa pet stručnih odjeljenja: arheološkim, etnološkim, istorijskim, prirodnjačkim i umjetničkim. Danas, Muzej Istočne Bosne posjeduje oko 30.000 stručno obrađenih eksponata.

Realizovano je preko 150 izložbi, a sprovedene su i brojne naučne aktivnosti u oblastima arheologije, etnologije, istorije i prirodnog naslijeđa. Najosjetljiviji muzejski predmeti su konzervirani u specijalizovanim radionicama u Sarajevu i Beogradu.

Raznovrsnost programa i značajna otkrića

Iako je 2025. godina bila puna izazova, direktor Muzeja Istočne Bosne, Ljubiša Veljković, naglašava da je godina bila programska i raznovrsna.

“Protekla 2025. godina bila je dinamična i programski bogata, iako nije nužno i najuspješnija. Muzej je uspio realizovati niz značajnih programa, manifestacija i izložbi, čime smo odgovorili na kulturne potrebe publike Tuzlanskog kantona”, istakao je Veljković.

Veljković podsjeća da je započela jedinstvena dječija manifestacija – Polarni muzej Djeda Mraza, čime je Muzej pokazao da može biti mjesto mašte, igre i žabave, posebno za najmlađe.

“Muzeji ne moraju biti isključivo mjesta čuvanja i konzervacije baštine. Oni imaju potencijal da budu svestrani i privlačni različitim generacijama. Posebnu pažnju Muzej je posvetio obilježavanju Dana nezavisnosti i Dana državnosti Bosne i Hercegovine, ali i 30. godišnjice genoćida u Srebrenici. Tom prilikom organizovana je višednevna manifestacija s panel-diskusijama i svjedočenjima preživjelih. Željeli smo približiti javnosti istinu onih koji su direktno proživjeli genoćid, kako bi se razvilo razumijevanje i empatiju”, rekao je Veljković.

U okviru programa realizovana je i gostujuća izložba “Izbjeglice” umjetnice Merime Ivković iz Mostara. Povodom 140 godina Rudnika “Kreka”, Muzej je vlastitom produkcijom – performansom ‘Husinski rudar’ učestvovao na manifestaciji obilježavanja značajnih godišnjica Rudnika Kreka. Tokom prethodne godine, Muzej je zajedno sa Zavodom za zaštitu i korištenje kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa TK radio na značajnim arheološkim iskopavanjima u Teočaku, a u Brčkom je gostovao sa arheološkom izložbom “Prahistorijski kameni artefakti”.

Godinu je obilježilo i značajno arheološko otkriće u Teočaku, gdje su predstavljeni neolitski kameni artefakti. Direktor Muzeja Veljković apelovao je na građane da se uzdrže od samoinicijativnih iskopavanja.

“Prošle godine imali smo značajna otkrića iz arheologije u Teočaku, imali smo predstavljanje starih kamenih artefakata iz neolita. Neprofesionalna istraživanja često dovode do trajnog uništavanja predmeta. Arheologija mora biti posao struke”, upozorio je Veljković.

Bogate stalne postavke

U Muzeju se nalaze stalne postavke koje su vrlo značajne, a čiji eksponati datiraju oko pet hiljada godina.

Stalne postavke Muzeja Istočne Bosne obuhvataju period od neolita do savremenog doba, uključujući keltsku, ilirsku, rimsku, slavensku, osmansku, austrougarsku i jugoslovensku epohu. Posebno se ističe numizmatička zbirka, istorijska postavka o Drugom svjetskom ratu i ratnim dešavanjima krajem 20. stoljeća, kao i vrijedan umjetnički fundus.

“Sve epohe imaju poseban značaj, to je ono kulturno šarenilo ovog prostora koje nas čini vrlo bogatim. Osim toga muzej ima umjetnički fundus sa djelima značajnih umjetnika poput Ismeta Mujezinovića, Đorđa Mihajlovića, Mensure Derviševića, kao i legata Dragiše Trifkovića. Drago nam je da imamo taj legat u muzeju. Sve su epohe koje imaju poseban značaj, to je ono šarenilo koje nas čine kao jedne jako kulturno bogate ljude na ovom prostoru, ai šire. Mnoge države se ne mogu pohvaliti istorijskim bogatstvom kakvo mi imamo i to je upravo ono o čemu govore postavke u Muzeju Istočne Bosne”, navodi Veljković.

Istorijska postavka govori o Drugom svjetskom ratu, ali i dešavanjima u Bosni i Hercegovini krajem 90-tih godina.

“Naravno, fokus nam je da dalje razvijamo te segmente, osim toga Muzej ima umjetnički depozant koji posjeduje značajna umjetnička djela, umjetnika Tuzlanskog kantona i šire. Naravno, jedno od najznačajnijih djela jeste slika Ismeta Mujezinovića, prvog akademskog slikara iz Tuzle Đorđa Mihajlovića, ali isto tako i kompletan legat Dragiše Trifkovića koji je sačinio tuzlanski vremeplov. Drago nam je da imamo taj legat u Muzeju Istočne Bosne. Isto, jako nam je drago da posjedujemo naš prirodnjački odjel koji je naš najkompleksniji muzej na našem podneblju. Prirodnjačko odjeljenje nudi uvid u floru, faunu, minerale i fosile, uključujući ostatke mamuta i evropskog bizona”, istakao je Veljković.

Muzej Istočne Bosne danas djeluje kao matični muzej Tuzlanskog kantona i predstavlja važnu naučnu, kulturnu i obrazovnu instituciju.

“Posjete se iz godine u godinu povećavaju, što pokazuje da Muzej ima pozitivan uticaj na zajednicu. U teškim vremenima kultura često nije prioritet, ali ne smijemo zaboraviti – kultura je hljeb za dušu”, zaključio je Veljković.