Mračna strana ChatGPT-a: Istraživanje MIT-a upozorava na štetan utjecaj na razvoj mozga

U društvu koje se sve više oslanja na umjetnu inteligenciju (AI) za svakodnevne zadatke, novo istraživanje s MIT-ovog Media Laba donosi zabrinjavajuće rezultate, sugerirajući da bi dugoročni razvoj mozga mogao biti žrtvovan. Studija je istraživala šteti li ChatGPT sposobnostima kritičkog mišljenja i kreativnosti.

Smanjena angažiranost mozga i “bezdušni” eseji

Istraživanje je uključilo 54 ispitanika starosti od 18 do 39 godina iz područja Bostona, koji su podijeljeni u tri grupe: jednu koja je koristila ChatGPT, drugu koja je koristila Googleovu tražilicu i treću koja nije koristila nikakav alat. Od njih je zatraženo da napišu nekoliko eseja.

Koristeći EEG za snimanje moždane aktivnosti, istraživači su otkrili da su korisnici ChatGPT-a imali najnižu angažiranost mozga i dosljedno su postigli loše rezultate na neuronskoj, lingvističkoj i bihevioralnoj razini. Tokom nekoliko sedmica, ti su korisnici postajali “lijeniji” sa svakim novim esejem, često pribjegavajući kopiranju. To sugerira da bi korištenje velikih jezičnih modela moglo naštetiti učenju, posebno kod mlađih korisnika.

Dva profesora engleskog jezika, koja su ocjenjivala eseje, nazvali su radove grupe koja je koristila ChatGPT “bezdušnima”, naglašavajući nedostatak originalne misli i oslanjanje na iste izraze i ideje. EEG podaci su potvrdili nisku izvršnu kontrolu i angažman pažnje.

S druge strane, grupa koja je koristila samo “mozak” (bez alata) pokazala je najveću neuronsku povezanost, posebno u alfa, theta i delta pojasevima, koji su povezani s kreativnim idejama i pamćenjem. Ova grupa bila je angažiranija, znatiželjnija i izrazila je veće zadovoljstvo svojim esejima. Grupa koja je koristila Google također je pokazala visoko zadovoljstvo i aktivnu moždanu funkciju, što je značajna razlika s obzirom na to da mnogi danas traže informacije unutar AI chatbotova umjesto klasičnog pretraživanja weba.

Dugoročne posljedice i potencijalna primjena AI

U drugom dijelu istraživanja, ChatGPT grupa je morala prepisati svoje eseje bez alata, dok je “mozak” grupa sada mogla koristiti ChatGPT. Prva grupa se slabo sjećala vlastitih eseja i pokazala slabije moždane valove, što upućuje na zaobilaženje procesa dubokog pamćenja. Druga grupa, pak, pokazala je značajno povećanje povezanosti mozga kada im je AI alat bio dostupan, što daje nadu da bi AI, ako se pravilno koristi, mogla poboljšati učenje, a ne umanjiti ga.

Istraživanje je sadržavalo i “zamke” kako bi se spriječilo jednostavno recikliranje od strane velikih jezičnih modela, a pokazalo se i da su AI alati “halucinirali” (generirali netočne informacije), pogrešno navodeći verziju ChatGPT-a koja je korištena.

Slično istraživanje, koje testira aktivnost mozga u softverskom inženjerstvu i programiranju s ili bez AI, trenutno je u pripremi, a prvi rezultati, prema istraživačima, pokazuju još pogubnije efekte. Znanstvene studije koje ispituju utjecaje umjetne inteligencije još su u povojima. Nedavna Harvardova studija iz maja otkrila je da generativna umjetna inteligencija čini ljude produktivnijima, ali manje motiviranima.