Kardiovaskularne bolesti, koje se tradicionalno smatraju problemom starije populacije, sve su češće među mladim ljudima. Ključ za smanjenje rizika i očuvanje zdravlja leži u prevenciji, zdravim životnim navikama, redovnoj fizičkoj aktivnosti i pravovremenim pregledima.

Najčešći problemi i uzroci

Prema iskustvu doktora porodične medicine Doma zdravlja Kantona Sarajevo Asmira Hodžića, među mladima u ovom kantonu su česti akutni infarkt miokarda, akutne koronarne bolesti, poremećaji srčanog ritma, kardiomiopatije i često neprepoznata hipertenzija. Za Bosnu i Hercegovinu je specifična visoka učestalost rizičnih navika. Ključni faktori rizika među mladima u Federaciji BiH su pušenje, nepravilna ishrana, gojaznost i smanjena fizička aktivnost. Posebno zabrinjava porast iznenadnih smrti, čiji je najčešći uzrok srčani zastoj.

Važnost ranog otkrivanja i dijagnostike

Hodžić ističe da je od presudne važnosti rano otkriti kardiovaskularno oboljenje, ne zanemarujući godine pacijenta. Sa aspekta ljekara, najbitnije je uzeti detaljnu anamnezu, obaviti temeljan klinički pregled i postaviti preciznu dijagnostiku. Važna je lična, porodična i socijalna anamneza, uključujući konzumaciju cigareta, alkohola, fizičku aktivnost, ishranu, stres i san. Posebno su bitna pitanja specifična za mlade, poput upotrebe energetskih pića, nikotinskih proizvoda, droge, stimulansa, lijekova za potenciju ili kontraceptiva, te intenziteta sportske aktivnosti.

U ličnoj anamnezi važno je znati da li je pacijent imao hipertenziju, visoke vrijednosti šećera u krvi, dijabetes, ranije infekcije poput miokarditisa ili je koristio određene lijekove i suplemente. U porodičnoj anamnezi ključno je utvrditi da li je bilo iznenadnih smrti prije 50. godine, infarkta, moždanih udara ili nasljednih srčanih bolesti.

Klinički pregled i zanemareni znakovi

Doktor Hodžić naglašava da klinički pregled mladog pacijenta mora biti isti kao i pregled starijeg. U okviru fizikalnog pregleda obavezno je uraditi EKG kako bi se otkrile aritmije, ishemijske promjene, hipertrofija ili stariji infarkt. Često se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti zanemari važnost mjerenja krvnog tlaka i snimanja EKG-a. Mladi pacijent ne mora imati normalan tlak ili ritam, a mnogi pate od poremećaja ritma.

Kada mladi pacijent dođe u ordinaciju sa bolovima u grudima, ljekari često prvo pitaju da li je nosio nešto teško ili se bavio fizičkom aktivnošću, a ne posumnjaju na kardiovaskularno oboljenje. Povišeni krvni tlak je jedan od vodećih uzročnika i najznačajnijih faktora rizika za razvoj ovih bolesti.

Šokantni primjeri iz prakse i preporuke

Procjena rizika od kardiovaskularnog oboljenja obično počinje od 40. godine, ali to treba promijeniti jer mnogi mladi ljudi već imaju hipertenziju ili hiperlipidemiju. Hodžić navodi šokantan primjer pacijentice rođene 2010. godine sa dijagnozom esencijalne hipertenzije, što je osoba od 16 godina s faktorima rizika poput gojaznosti. Najraniji zabilježeni kardiovaskularni incident u njegovoj praksi bio je akutni infarkt miokarda kod pacijenta od 33 godine.

Za prevenciju nastanka kardiovaskularnih bolesti, dr. Hodžić preporučuje zdravu ishranu sa smanjenim unosom zasićenih masti, fokus na cjelovitim žitaricama, voću, povrću i ribi. Preporučuje i 30 do 60 minuta dnevne fizičke aktivnosti, održavanje normalne tjelesne težine i krvnog tlaka ispod 140/90.

Ovi zabrinjavajući trendovi bili su tema stručnog skupa Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, povodom Svjetskog dana zdravlja. Istraživanja pokazuju da se dobna granica za kardiovaskularne bolesti pomjera, a glavni faktori rizika su sjedilački način života, ubrzani životni tempo i nezdrave navike. Efikasan pristup ovom problemu zahtijeva podršku cijelog društva.