Ovogodišnji El Niño ima potencijal da postane najsnažniji ikada zabilježen, a njegove posljedice mogle bi se osjetiti širom planete kroz sve ekstremnije vremenske obrasce. Ovaj fenomen gotovo sigurno će učiniti 2027. godinu najtoplijom u istoriji mjerenja.

Stručnjaci ističu da će se privremeni porast temperatura izazvan El Niñom nadovezati na dugoročno zagrijavanje uzrokovano ljudskim aktivnostima, što bi moglo dovesti do nivoa zagrijavanja koji se očekivao tek pred kraj naredne decenije.

El Niño predstavlja toplu fazu prirodnog ciklusa u tropskom Pacifiku, poznatog kao El Niño-južna oscilacija. Do njega dolazi kada pasati, koji obično duvaju od istoka prema zapadu, oslabe, omogućavajući toploj vodi iz zapadnog Pacifika da se vrati prema istoku i izbije na površinu.

Kada temperature okeana ostaju iznad prosjeka tokom dužeg perioda, mijenjaju se obrasci formiranja oblaka i oluja, a uticaj se širi kroz čitavu atmosferu. Emily Becker, klimatologinja sa Univerziteta u Miamiju, objašnjava da se to potom odražava na globalnu atmosferu.

Neki regioni postaju topliji i sušniji, dok drugi bilježe više padavina i hladnije vrijeme. U Indoneziji, na primjer, produžena i intenzivna sušna sezona već je izazvala šumske požare koji su uništili stotine hiljada hektara.

Michelle L'Heureux, koja vodi tim za ENSO u NOAA-inom Centru za predviđanje klime, kaže da snažniji fenomeni znače da možemo očekivati više ovakvih utjecaja, ali upozorava da se pojedinačni efekti ne mogu unaprijed garantovati.

Trenutno su dnevne temperature površine mora u regiji Nino 3.4 za 2,6 °C više od tridesetogodišnjeg prosjeka. Podaci platforme Climate Brink, koja koristi satelitske i oceanske zapise NOAA-e, ukazuju na to da bi El Niño mogao dostići vrhunac u novembru, s mogućim odstupanjem od 3,9 °C. Tokom snažnog El Niña 2015. godine, anomalija je iznosila oko 3 °C.

Zbog toga bi 2026. godina mogla postati najtoplija do sada, a stručnjaci procjenjuju da će 2027. gotovo sigurno oboriti rekord. Najveći uticaj El Niña na prosječnu globalnu temperaturu obično se osjeti godinu dana nakon njegovog vrhunca.

Klimatolozi Zeke Hausfather i Andrew Dessler procjenjuju da bi El Niño mogao privremeno dodati oko 0,3 °C na dugoročni trend zagrijavanja. Prema njihovim proračunima, 2027. globalna temperatura mogla bi dostići 1,76 °C iznad predindustrijskog nivoa.

Dessler, profesor na Univerzitetu Texas A&M, opisuje ovo kao najavu budućnosti. Mike McPhaden iz NOAA-e također smatra da nije nemoguće da 2027. dostigne oko 1,7 °C iznad predindustrijskog nivoa, ako se prognoze modela ostvare.

Ne postoji jedinstven način mjerenja jačine El Niña. NOAA je u februaru uvela Relativni okeanski indeks Niña (RONI), koji upoređuje zagrijavanje u regiji Nino 3.4 sa zagrijavanjem cijelog tropskog pojasa. Prema toj metodologiji, ovogodišnji El Niño ostaje izuzetno snažan, a NOAA procjenjuje da postoji 69 posto šanse da će biti najjači u njihovoj bazi podataka koja seže do 1950. godine.

Naučnici se uglavnom slažu da klimatske promjene pojačavaju posljedice El Niña. Toplija atmosfera zadržava više vlage, što dovodi do intenzivnijih kiša, dok više temperature dodatno isušuju tlo u područjima pogođenim sušom.

Manje je izvjesno da li klimatske promjene pojačavaju i sam El Niño, iako sve više podataka ukazuje na tu mogućnost. McPhaden napominje da klimatske promjene možda pojačavaju sam ciklus El Niña. Paleoklimatski zapisi, mjerenja iz 19. stoljeća i klimatski modeli sugeriraju da se snaga El Niña tokom prošlog stoljeća povećala za oko 10 posto.