Naučni proboj
AI prvi put stvorila viruse koji se razmnožavaju
AI prvi put stvorila viruse koji se razmnožavaju
Naučnici iz Sjedinjenih Američkih Država su po prvi put upotrijebili vještačku inteligenciju za kreiranje potpuno novih virusnih genoma, koji su zatim u laboratorijskim uslovima pokazali sposobnost replikacije.
Kako prenosi BBC, istraživači su uspjeli stvoriti 16 novih virusa, ali oni napadaju isključivo bakterije i ne predstavljaju prijetnju za ljude.
Stručnjaci smatraju da je ovo veliki iskorak u oblasti sintetičke biologije, koji bi mogao otvoriti vrata novim metodama liječenja bolesti, iako upozoravaju na moguće sigurnosne izazove.
„Ovo je nivo složenosti koji generativna vještačka inteligencija sada može postići. Prvi put je korištena za stvaranje kompletnog genoma koji se može replicirati i funkcionirati unutar ćelija”, izjavio je za BBC vanredni profesor na Univerzitetu Stanford, Brian Hie.
Tim sa Univerziteta Stanford je odabrao 302 najperspektivnija dizajna koje je generisala vještačka inteligencija i proizveo ih u laboratoriji.
Od tog broja, 16 je pokazalo sposobnost da uništi bakteriju Escherichia coli.
Naučnici vjeruju da bi ova tehnologija mogla pomoći u razvoju novih tretmana za bakterijske infekcije koje su postale otporne na antibiotike.
Međutim, stručnjaci ukazuju da isti alati postavljaju pitanja biološke sigurnosti, jer bi u budućnosti mogli biti zloupotrijebljeni od strane bioterorista za stvaranje opasnijih organizama.
U komentaru uz studiju objavljenom u časopisu „Science”, stručnjaci iz Centra za zdravstvenu sigurnost Univerziteta Johns Hopkins naglasili su da rezultati pokreću „hitna pitanja biološke sigurnosti i zaštite”.
Stručnjaci ističu da virusi nisu živi organizmi i da bi stvaranje složenijih oblika života uz pomoć vještačke inteligencije zahtijevalo još mnogo istraživanja.
Profesor Marc Güell iz laboratorije za sintetičku biologiju Univerziteta Pompeu Fabra u Španiji ocijenio je studiju kao „vrlo značajnu prekretnicu”, jer ljudi prvi put počinju dizajnirati biologiju koristeći računare.
Prema njegovim riječima, ova tehnologija bi jednog dana mogla doprinijeti stvaranju novih bakteriofaga za liječenje infekcija, enzima za genetske poremećaje i antitijela za imunoterapiju.

