Macronovi sastanci u Vatikanu: Pokušaj uticaja na izbor novog pape?
Foto: Justin Tallis/Pool via AP)

Macronovi sastanci u Vatikanu: Pokušaj uticaja na izbor novog pape?

2. Maja 2025.
Tags: ,
Podijeli vijest

Serija sastanaka koje je francuski predsjednik Emmanuel Macron održao sa visokorangiranim kardinalima i zvaničnicima Katoličke crkve na marginama sahrane pape Franje u Vatikanu prošle subote, izazvala je pometnju u Italiji. U javnosti su se pojavile spekulacije da Macron možda pokušava uticati na izbor sljedećeg poglavara Katoličke crkve, u stilu nekadašnjih moćnih porodica poput Borgia.

Sastanci iza zatvorenih vrata

Ono što je italijanska štampa nazvala “intervencionizmom modernog Kralja Sunca”, odnosilo se na Macronov sastanak održan u francuskoj ambasadi u Rimu sa četvoricom njegovih sunarodnika koji će učestvovati u predstojećoj konklavi (izboru pape): nadbiskupom Marseillea Jean-Marcom Avelineom, biskupom Ajaccioa Françoisom Bustillom, apostolskim nuncijem u SAD Christopheom Pierreom i nadbiskupom emeritusom Lyona Philippeom Barbarinom. Dvojica od njih – Aveline i Bustillo – su punopravni kardinali i smatraju se potencijalnim kandidatima (tzv. papabili) za novog papu.

Prije sastanka u ambasadi, Macron je navodno imao i ručak u poznatom rimskom restoranu sa Andreom Riccardijem, osnivačem Zajednice Sant'Egidio. Riječ je o veoma uticajnoj crkvenoj organizaciji poznatoj po humanitarnom radu i mirovnim misijama. Ovo je bilo dovoljno da domaća štampa zaključi kako francuski lider organizuje sopstvenu “pre-konklavu”, sa namjerom da pogura svog favorita – po mogućnosti Francuza.

Demanti i realne šanse

Međutim, sam Andrea Riccardi – za kojeg se vjeruje da ima uticaj na mnoge kardinale i gaji simpatije prema Francuskoj – odbacio je ove glasine u četvrtak. Za italijanske novine Il Foglio izjavio je da je teorija zavjere Macron-Sant'Egidio “idiotarija”. Aludirajući na preuveličavanje priče, rekao je da su on i Macron jeli “fetucine, a ne puževe”.

Prema mišljenju stručnjaka, šanse kardinala Avelinea i Bustilla da budu izabrani za papu su male. Aveline navodno nedovoljno dobro govori italijanski (radni jezik Svete Stolice), dok bi Bustillo (56), iako tečno govori italijanski zbog korzikanskog porijekla, mogao biti smatran premladim, jer bi se Crkva navodno plašila predugog pontifikata.

Francuska nije imala papu još od 14. stoljeća. Posljednji poglavar iz te zemlje bio je papa Grgur XI, koji je umro 1378. godine.

Interesovanje drugih lidera i Trumpove šale

Smrt pape Franje i predstojeća konklava, zakazana za sljedeću srijedu, privukle su interesovanje mnogih svjetskih lidera, uključujući i američkog predsjednika Donalda Trumpa. Trump se u utorak našalio rekavši da bi “želio biti papa”, dodajući da bi sam sebi bio “izbor broj jedan” za tu poziciju.

Republikanski senator Lindsey Graham podržao je Trumpovu šalu na mreži X, navodeći da bi Trump bio “zaista ‘dark horse’ kandidat” i pozivajući konklavu i vjernike da “zadrže otvoren um” o toj mogućnosti.

Prva kombinacija pape i američkog predsjednika ima mnogo prednosti. Čekamo bijeli dim… Trump MMXXVIII,

zaključio je Graham.