Održavanje zdrave tjelesne težine nakon četrdesete godine postaje sve veći izazov za mnoge, ali to ne podrazumijeva preskakanje večere ili svođenje obroka na minimalnu količinu povrća. Dobro osmišljen večernji obrok može biti ukusan, hranjiv i dovoljno zasitan da spriječi kasniju želju za grickalicama.

Nutricionistica Lurdes Ljorente naglašava da nijedna namirnica pojedinačno ne uzrokuje gubitak kilograma. Umjesto toga, ključ je u uravnoteženoj prehrani, kontrolisanim porcijama, redovnoj fizičkoj aktivnosti i održivim navikama.

Prema njenim riječima, večera bi trebala uključivati kvalitetan protein poput ribe, jaja ili nemasnog mesa, uz povrće i umjerenu količinu zdravih masti. Ova kombinacija produžava osjećaj sitosti i smanjuje rizik od noćnog grickanja.

Kao primjere navodi losos sa špargama, omlet s povrćem ili laganu krem-čorbu od šparga s kuhanim jajima. Umaci nisu zabranjeni, ali ih treba koristiti umjereno zbog većeg sadržaja soli i masti.

Ljorente upozorava da pojedine namirnice kod nekih ljudi mogu izazvati nadutost ili osjećaj težine u stomaku. „Uveče bih izbjegavala zelenu salatu i lisnato povrće jer često uzrokuju stvaranje gasova i nadutost”, ističe nutricionistica.

Također preporučuje da se mahunarke konzumiraju ranije tokom dana, kada smo aktivniji nakon obroka. Reakcije probavnog sistema su individualne, pa nije potrebno izbacivati namirnice koje vam ne smetaju. Oprez je savjetovan i s crnim i bijelim lukom, velikim porcijama tjestenine, proizvodima od rafiniranog brašna i vrlo masnim jelima.

Nutricionistica preporučuje raniju večeru, oko 20 ili 21 sat, kako bi tijelo imalo dovoljno vremena za probavu prije spavanja. Ipak, vrijeme večere treba prilagoditi vlastitim navikama i odlasku u krevet. Nakon večere, predlaže šolju biljnog čaja, poput kamilice, lipe ili đumbira, koji pomaže opuštanju i ublažava nadutost.

Jedan od čestih uzroka prejedanja uveče je nedovoljan unos hrane tokom dana. „Da biste izbjegli situaciju da na večeru dođete s osjećajem da biste mogli pojesti sve iz frižidera, preporučujem tri glavna obroka i dvije užine”, kaže Ljorente. Užina može biti jogurt s bobičastim voćem i orašastim plodovima ili jednostavne namirnice poput šargarepe, rotkvica i kiselih krastavaca. Cilj nije stroga dijeta, već način prehrane koji se može dugoročno održati.