Visoki krvni tlak ili hipertenzija jedan je od najučestalijih hroničnih zdravstvenih problema, a ljekari za njegovo liječenje propisuju različite lijekove poput beta blokatora, ACE inhibitora, diuretika i blokatora kalcijevih kanala. Novo istraživanje predstavljeno u junu 2026. na 63. Kongresu Evropskog nefrološkog društva (ERA) u Glasgowu izazvalo je dodatnu pažnju. Prema rezultatima, određena vrsta blokatora kalcijevih kanala, poznata kao dihidropiridinski blokatori kalcijevih kanala (DCCB), mogla bi kod pacijenata sa dijabetesom tipa 2 povećati rizik od ozbiljnih oštećenja bubrega za oko 33 posto u poređenju sa drugim lijekovima za hipertenziju. Važno je naglasiti da rezultati još nisu objavljeni u recenziranom naučnom časopisu, pa ih stručnjaci smatraju preliminarnim i ističu potrebu za dodatnim istraživanjima prije bilo kakvih promjena terapijskih smjernica.

Mnogi pacijenti se pitaju mogu li, nakon što im se krvni tlak stabilizira, potpuno prestati uzimati propisanu terapiju. Kardiolog dr. Rigved Tadwalkar za Medical News Today objašnjava da je to moguće samo u manjem broju slučajeva. Najveće šanse imaju osobe kojima je hipertenzija otkrivena rano, koje imaju blago povišen krvni tlak ili su značajno promijenile životne navike poput gubitka viška kilograma, poboljšanja prehrane i povećanja fizičke aktivnosti.

Dijetetičarka Michelle Routhenstein navodi da ljekari u praksi ponekad postepeno smanjuju ili potpuno ukidaju lijekove kada je krvni tlak duže vrijeme stabilan zahvaljujući zdravijem načinu života, ali takva se odluka uvijek donosi uz ljekarski nadzor.

Lijekovi za snižavanje krvnog tlaka djeluju na različite načine, pa ljekar može odlučiti promijeniti terapiju umjesto njenog potpunog ukidanja. Odabir lijeka zavisi od uzroka hipertenzije i drugih zdravstvenih stanja poput bolesti bubrega ili srca, zadržavanja tekućine ili povećanog otpora krvnih žila. Promjena terapije često je potrebna i ako se pojave nuspojave, a ljekari tada traže lijek ili dozu koja će efikasno regulirati krvni tlak uz što manje neugodnih posljedica.

Kod nekih osoba promjene životnog stila mogu biti dovoljne za regulaciju krvnog tlaka, dok će drugima lijekovi i dalje biti neophodni. Stručnjaci ističu da na razvoj hipertenzije ne utječu samo prehrana i način života, već i genetika, dob, funkcija bubrega te zdravlje krvnih žila. Ako je povišeni krvni tlak blag i promjene se uvedu dovoljno rano, moguće je postići vrlo dobre rezultate bez lijekova, ali postoje i osobe koje se zdravo hrane, redovito vježbaju i održavaju primjerenu tjelesnu težinu, a unatoč tome trebaju terapiju.

Promjene životnog stila mogu značajno doprinijeti boljoj kontroli krvnog tlaka, čak i kada uzimate lijekove. Najkorisnije navike uključuju unos dovoljno kalijevih soli kroz svježe voće i povrće, ograničavanje dnevnog unosa natrija na manje od šest grama soli, redovno vježbanje u trajanju od najmanje 150 sedmica umjereno intenzivne aktivnosti, održavanje zdrave tjelesne težine, izbjegavanje ili ograničavanje alkohola, te prestanak pušenja ako ste pušač. Iako ove promjene možda ne donose brze rezultate, stručnjaci naglašavaju da upravo one imaju najtrajniji učinak na zdravlje srca i krvnih žila.

Kada je riječ o prehrani, stručnjaci i dalje izdvajaju DASH dijetu kao jedan od najefikasnijih načina prirodnog snižavanja krvnog tlaka. Takav način prehrane temelji se na većem unosu voća, povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica i nemasnih izvora proteina, uz ograničavanje soli i visoko prerađene hrane. Hrana bogata kalijem pomaže ublažiti štetan učinak natrija na krvni tlak, zbog čega redovita konzumacija voća, povrća, krumpira i mahunarki može biti vrlo korisna. Stručnjaci zaključuju da se najbolji rezultati postižu kada se zdrava prehrana i promjene životnog stila kombiniraju s odgovarajućom terapijom, a ne kada se promatraju kao međusobno isključive mogućnosti.