Dešava se da i uz pažljiv odabir namirnica i kontrolu unosa proces mršavljenja postane iscrpljujući, donoseći više stresa nego zadovoljstva. Često se čini da svaki obrok iziskuje dodatno planiranje, a rezultati izostaju uprkos uloženom trudu.

Uzrok možda nije u nedostatku volje ili truda. Pristup ishrani često je jednako bitan kao i sam izbor hrane. Razumijevanje signala tijela, stvaranje navika koje se mogu dugoročno održati i uspostavljanje ravnoteže ključni su za zdrav odnos prema hrani.

Funkcionisanje kalorijskog deficita

Kada organizam tokom dana primi manje energije nego što potroši, nastaje kalorijski deficit. Tada tijelo crpi vlastite energetske rezerve, što dugoročno može smanjiti tjelesnu težinu. Ipak, organizam to ne doživljava kao estetski cilj, već kao nestašicu energije koju pokušava nadoknaditi.

Znatno smanjenje unosa hrane može pojačati signale gladi i želju za hranom kako bi se nadoknadila izgubljena energija. Što je deficit stroži i duži, veća je vjerovatnoća umora, promjena raspoloženja, jake potrebe za određenom hranom i povremenih epizoda prejedanja.

Stoga održivo mršavljenje ne podrazumijeva maksimalno ograničenje koje možemo izdržati, već nivo deficita koji omogućava normalno funkcionisanje i dugoročno održavanje navika.

Prema preporukama američkog CDC-a, postepeni gubitak od 0,5 do 0,9 kilograma sedmično često dovodi do boljeg dugoročnog zadržavanja rezultata. Ipak, brzina napretka varira od osobe do osobe i zavisi od početne težine, zdravstvenog stanja, fizičke aktivnosti, sna, hormona i individualnih potreba.

Uobičajene greške

Jedna od najčešćih grešaka pri mršavljenju jeste smanjenje količine hrane bez osvrta na njen sastav. Kalorije nisu iste kada je u pitanju sitost – mali obrok može biti kalorijski gust, a da ne pruži dovoljno hranjivih tvari ni dugotrajan osjećaj sitosti. S druge strane, obilniji obrok od povrća, kvalitetnih proteina i cjelovitih namirnica može bolje zadovoljiti potrebe i produžiti sitost. Količinu hrane možete povećati odabirom namirnica bogatih vodom i vlaknima, a siromašnih kalorijama, poput:

• lisnatog i drugog povrća
• krastavaca, paradajza, tikvica i brokule
• lubenice, bobičastog voća, jabuka i citrusa
• graha, leće i slanutka
• povrtnih supa na bazi temeljca

Cilj nije jesti bez mjere, već kreirati nutritivno bogate i zasitne obroke. Ako se i nakon jela osjećate gladno, usporite tempo jedenja i pričekajte nekoliko minuta – tijelu treba vremena da registruje sitost.