Način na koji tijelo podnosi visoke temperature usko je povezan s fazom menstrualnog ciklusa. Hormoni estrogen i progesteron, koji upravljaju ciklusom, također igraju ulogu u regulaciji tjelesne temperature.

Tokom menstruacije

U prvim danima ciklusa nivo estrogena i progesterona je najniža. Smanjenje estrogena može pojačati upalne procese povezane s menstruacijom, a visoke temperature dodatno opterećuju organizam.

Kod obilnijeg krvarenja gubitak željeza može povećati iscrpljenost, posebno ako se tome pridoda dehidracija.

Nakon menstruacije

Nakon menstruacije počinje faza u kojoj estrogen postupno raste. Tijelo tada učinkovitije regulira tjelesnu temperaturu, pa se mnoge žene osjećaju energičnije i lakše podnose vrućinu.

Ipak, hidratacija je ključna tokom cijelog ciklusa, bez obzira na trenutno stanje.

PMS i visoke temperature

Nakon ovulacije raste nivo progesterona, koji prirodno podiže tjelesnu temperaturu. Zbog toga se nekoliko dana prije menstruacije mogu javiti osjećaj stalne vrućine, pojačano znojenje, nadutost, umor, glavobolja i promjene raspoloženja.

Temperatura iznad 30 stupnjeva može dodatno pojačati te tegobe. Alkohol, veće količine kofeina i jako slana hrana također mogu pogoršati nadutost i glavobolju.

Kako ublažiti tegobe?

Za vrijeme velikih vrućina preporučuje se piti dovoljno vode, nositi laganu i prozračnu odjeću, hladiti vrat i potiljak, a fizičke aktivnosti planirati rano ujutro ili navečer.

Ako imate obilnija krvarenja, važno je unositi dovoljno željeza kroz prehranu. Tokom PMS-a mogu pomoći lagane aktivnosti poput šetnje, istezanja i joge.

Sama vrućina, prema dosadašnjim dokazima, nije potvrđen izravan uzrok promjene vremena dolaska menstruacije. Ipak, dehidracija, loš san, stres i iscrpljenost koji prate toplinske valove mogu privremeno utjecati na organizam.

Ako se pojave izrazito obilno krvarenje, nesvjestica, jaka vrtoglavica, neuobičajeno jaka bol ili naglo pogoršanje simptoma, potrebno je potražiti savjet liječnika.