Barbara Kolura, ambasadorica Fondacije za porodično zdravlje srca u SAD, završila je u hitnoj pomoći s teškim disanjem i obilnim znojenjem, dok je bol u leđima i lijevoj ruci bio nepodnošljiv. Svi nalazi bili su uredni, pa je puštena kući.

Sljedećeg dana posjetila je kardiologa, koji je njene tegobe pripisao anksioznosti, a iste noći doživjela je srčani udar. Iako je na kraju dobila adekvatnu terapiju, jaz u liječenju između muškaraca i žena svakodnevno odnosi živote.

U razvijenim zemljama poput Australije istraživanja pokazuju da bi se čak 20 odsto smrtnih slučajeva od srčanog udara kod žena moglo spriječiti da su tretirane jednako kao muškarci. Žene mlađe od 55 godina u SAD imaju čak sedam puta veću vjerovatnoću da budu otpuštene iz hitne službe bez detaljnih kardioloških pregleda.

Jedna riječ ključna je za ovu opasnost – atipično. Ljekari decenijama simptome srčanog udara kod žena opisuju kao atipične, iako su zapravo tipični za polovinu populacije.

Novije studije potvrđuju da više od 90 odsto žena i muškaraca za vrijeme srčanog udara osjeća bol u grudima. Razlika je u tome što žene istovremeno imaju mučninu, otežano disanje, umor, bol u vilici ili između lopatica, što dijagnozu čini složenijom.

Označavanje simptoma kao atipičnih navodi ljekare da ih pogrešno protumače kao nevezane za srce. Poznati kardiolog Stephen Nicholls, direktor bolnice Victorian Heart Hospital u Australiji, smatra da je termin atipično zastario i da ga treba ukinuti.

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti žena u SAD, odnoseći podjednako mnogo života kao i kod muškaraca. Ipak, žene sa simptomima srčanog udara rjeđe dobiju aspirin, rjeđe bivaju reanimirane i rjeđe ih hitna pomoć prevozi pod rotacijom.

Ova nejednakost ima i naziv – Jentl sindrom, koji je još 1991. uvela kardiologinja Bernadine Healy po istoimenom filmu. Više od tri decenije kasnije, kardiologija se i dalje bori da prevaziđe model u kojem se srčani udar posmatra kroz muške simptome.

Mnoge današnje smjernice za liječenje, uključujući preporuke za aspirin, temelje se na starim istraživanjima s uglavnom muškim učesnicima. Faktori rizika specifični za žene, poput menopauze, sindroma policističnih jajnika i komplikacija u trudnoći, često se ne uzimaju u obzir pri procjeni rizika.

U popularnoj kulturi srčani udar prikazuje se kao iznenadan i silovit bol, no kardiologinja Michelle O'Donoghue iz bolnice Brigham and Women's ističe da je to pogrešna predstava. Ona naglašava da srčani udari često nastupaju tiho i postepeno, zbog čega se lako previde.

Žene bol u grudima opisuju kao tup ili težak pritisak koji traje nekoliko minuta pa nestane, a češće ga doživljavaju tokom odmora ili sna. Simptomi poput mučnine, otežanog disanja, bola u vilici ili ruci ni pacijentima ni ljekarima odmah ne ukazuju na srčani udar.

Žene simptome često opisuju kao blaže, rasute po tijelu ili povremene, što ih čini lakšim za previdjeti. Istraživanja pokazuju da bol između lopatica, mučnina, povraćanje i otežano disanje povećavaju vjerovatnoću pogrešne dijagnoze ili povratka kući bez liječenja.

Studija iz 2020. navodi da ljekari dijagnozu postavljaju prepoznavanjem poznatih obrazaca simptoma, a neuobičajene kombinacije povećavaju rizik od greške. Iako nove smjernice postepeno odbacuju termin atipično, promjene se uvode sporo.

Barbara Kolura dijagnozu je dobila tek pri trećoj posjeti ljekaru, nakon što je već pretrpjela srčani udar – jedna njena arterija bila je začepljena 99 odsto. Danas, kao ambasadorica Fondacije za srce, dijeli svoju priču kako bi pomogla drugim ženama.

Ako posumnjate na srčani udar, O'Donoghue savjetuje da vjerujete svom osjećaju i odmah potražite hitnu pomoć. „Ako imate nove, neobjašnjive simptome poput nelagode u grudima ili otežanog disanja koje traje ili se ponavlja, nazovite hitnu pomoć i nikako ne vozite sami“, poručuje.