Vrtoglavica je među vodećim razlozima zbog kojih odrasli posjećuju ljekara, odmah iza bolova u grudima i iscrpljenosti. Ovaj simptom utiče na čula, naročito vid i sluh, i može izazvati nesvjesticu. Iako najčešće nije opasna, kod nekih ljudi može signalizirati ozbiljne zdravstvene probleme.

Među najučestalijim uzročnicima su smetnje unutrašnjeg uha, upotreba lijekova i alkohola. Benigna paroksizmalna poziciona vrtoglavica (BPPV) nastaje usljed naglih pokreta glave. Menierova bolest, migrena i akustični neurom također mogu biti okidači, dok je kod starijih osoba često krivac kardiovaskularna bolest. Alergije ponekad uzrokuju blagu vrtoglavicu zbog začepljenja Eustahijeve cijevi.

Simptomi uključuju osjećaj kretanja koji ne postoji, gubitak ravnoteže i nestabilnost. Često su praćeni mučninom, povraćanjem, bljedilom ili čak kratkotrajnim gubitkom svijesti. Mozak tada dobija kontradiktorne informacije od očiju, senzornih živaca i unutrašnjeg uha, što dovodi do ovih smetnji.

Ljekaru se treba javiti ako vrtoglavica postane neobjašnjiva, ponavljajuća ili izuzetno jaka. Hitna medicinska pomoć neophodna je ako je prati bol u grudima, ubrzan rad srca, nesvjestica ili neurološki znaci poput otežanog govora i utrnulosti. Tokom trudnoće, glavobolja i vrtoglavica su česte zbog hormonalnih promjena i sniženog pritiska.

Kod djece, vrtoglavica može biti posljedica povišene temperature, anemije ili niskog krvnog pritiska. Češća je kod djevojčica i ljeti usljed širenja krvnih sudova. Iako obično nije štetna, postoji opasnost od pada i povrede glave. Kod najmlađih, može doći do nesvjestice tokom plakanja, što se naziva respiratorna afektivna kriza.

Za prevenciju vrtoglavice preporučuje se polagano ustajanje iz ležećeg ili sjedećeg položaja, regulacija šećera u krvi kod dijabetičara, unos vlakana, aerobne vježbe, naizmjenični topli i hladni tuševi te izbjegavanje previše vrućih kupki. U slučaju vrtoglavice, podizanje nogu i konzumiranje hranjive hrane može pomoći.

Vestibularna rehabilitacija se pokazala efikasnom u smanjenju vrtoglavice i poboljšanju ravnoteže. Američka studija potvrdila je njene koristi kod učesnika različitog životnog doba. Ljekar može uputiti na posebne vježbe koje ubrzavaju oporavak.

Kod teških ili čestih napada vrtoglavice, ljekar će uputiti na dijagnostičke testove. Obično se radi kompletna krvna slika, neurološki i kardiološki pregledi. Ako se specifičan uzrok ne otkrije, mogu se propisati lijekovi za stabilizaciju ravnoteže.

Liječenje zavisi od osnovnog uzroka. Kod BPPV-a primjenjuje se postupak repozicije kanalita. Menierova bolest liječi se dijetom, injekcijama ili operacijom. Migrena se kontroliše lijekovima i izbjegavanjem okidača. Lijekovi mogu ublažiti mučninu i anksioznost povezanu s vrtoglavicom.