Procjenjuje se da je 2021. godine više od 254 miliona ljudi širom svijeta živjelo s ishemijskom bolešću srca, poznatom i kao koronarna bolest srca.

Ova bolest nastaje kada se u zidovima koronarnih arterija nakupljaju masne naslage (plak), zbog čega se smanjuje dotok krvi u srčani mišić. Posljedice mogu biti ozbiljne i uključivati srčani udar, anginu pektoris, poremećaje srčanog ritma, zatajenje srca i moždani udar.

Novo istraživanje, objavljeno u časopisu JAMA Cardiology, pokazalo je da su promjene u faktorima rizika tokom posljednja tri decenija doprinijele značajnom smanjenju smrtnosti od ishemijske bolesti srca. Ipak, većina smrtnih slučajeva i dalje je povezana s faktorima na koje se može utjecati.

Analizirano 12 glavnih faktora rizika

Naučnici su analizirali podatke iz istraživanja Global Burden of Disease 2023, koje je obuhvatilo razdoblje 1990. – 2023. godine.

Proučavali su 12 promjenjivih faktora rizika, među kojima su: visoki krvni pritisak, povišeni LDL holesterol, pušenje, visoki BMI, povišena glukoza natašte, fizička neaktivnost, nezdrava prehrana, konzumacija alkohola, zagađenje zraka, bubrežna disfunkcija, povišeni trigliceridi i drugi.

Prema riječima autora istraživanja, praćenje ovih faktora ključno je za procjenu uspješnosti javnozdravstvenih mjera i prevencije kardiovaskularnih bolesti.

Smrtnost se smanjila, ali glavni rizici ostaju isti

Istraživači su utvrdili da je u SAD-u tokom 2023. godine od ishemijske bolesti srca umrlo oko 473.000 ljudi, što predstavlja pad od gotovo 59 posto u odnosu na 1990. godinu.

Uprkos tome, procijenjeno je da je čak 88,7 posto svih smrtnih slučajeva povezano s promjenjivim faktorima rizika.

Najveći doprinos smrtnosti imali su: visoki krvni pritisak, povišeni LDL holesterol, pušenje, visoki BMI i povišena glukoza natašte.

Gojaznost i povišeni šećer u krvi bilježe najveći porast

Iako su pušenje i neki drugi faktori rizika tokom posljednjih decenija u padu, istraživanje pokazuje zabrinjavajući porast rizika povezanih s gojaznošću i dijabetesom.

U poređenju s 1990. godinom: smrtnost povezana s visokim BMI-jem porasla je za 12,5 posto, a smrtnost povezana s povišenom glukozom natašte porasla je za 10,5 posto.

Autori ističu da upravo ovi faktori danas predstavljaju najbrže rastuću prijetnju za zdravlje srca te zahtijevaju dodatne preventivne mjere.

Stručnjaci – gojaznost i dijabetes postaju najveći problem

Kardiolozi koji nisu učestvovali u istraživanju smatraju da rezultati potvrđuju ono što svakodnevno viđaju u kliničkoj praksi.

Iako se udio pušenja kao faktora rizika smanjuje, prekomjerna tjelesna težina, gojaznost i dijabetes postaju sve važniji uzroci kardiovaskularnih bolesti, komplikacija i smrti.

Ističu da je smrtnost od ishemijske bolesti srca značajno pala tokom posljednjih 30 godina, no srčane bolesti i dalje ostaju vodeći uzrok smrti, zbog čega je potrebno nastaviti s preventivnim aktivnostima.

Kako možete smanjiti rizik?

Stručnjaci naglašavaju da velik dio rizika možete smanjiti promjenom životnih navika.

Preporučuju: prestanak pušenja, zdravu prehranu bogatu voćem i povrćem, redovnu fizičku aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine, kontrolu krvnog pritiska i šećera u krvi, te smanjenje unosa alkohola.